Židovi

Židovi - narod knjige

Židovi su bili prvi jednobožački ili monoteistički narod u povijesti. Vjerovali su u jednoga boga – Jahvu. O najstarijoj povijesti Židova najviše doznajemo iz Staroga zavjeta. Židovi su u najstarije doba živjeli kao nomadski stočari pod vodstvom svojih poglavara – patrijarha. U doba patrijarha Jakova zavladala je u njihovu kraju velika glad. Uzastopne nerodne i sušne godine prisilile su židovska plemena na seobu. Prema židovskoj predaji Jakov je poveo plemena u Egipat, koji je bio poznat i kao žitnica Staroga svijeta. Nakon nekoga vremena i ondje su se zaredale nerodne godine pa su Židovi ponovno morali potražiti novo područje za život. Prema Bibliji sam Bog naredio je Mojsiju da Židove izvede iz Egipta i povede ih u Obećanu zemlju. Pri izlasku iz Egipta na brdu Sinaju Mojsije je od Svevišnjega dobio zakone koje Židovi moraju poštovati. Mojsije se smatra najvećim židovskim zakonodavcem.

Razmisli zašto Židove nazivamo narodom knjige.

Izrael

Židovska plemena ujedinila su se nakon dolaska na prostor Palestine. U skladu sa židovskim vjerovanjima na taj ih je prostor doveo Bog. Zato taj prostor nazivaju Obećana zemlja, a sebe izabranim narodom. Kralj Šaul utemeljio je državu Izrael, čije ime u prijevodu znači Božji borci. Skrasivši se, Izraelci su se počeli baviti poljoprivredom, obrtima i trgovinom.

Njihovi najznačajniji kraljevi bili su David i njegov nasljednik Salomon. Prijestolnica je bila u Jeruzalemu u kojemu je Salomon sagradio veliki hram bogu Jahvi. Nakon Salomonove smrti židovska se država podijelila na Izrael i Judeju. U kasnijim razdobljima podijeljena je država postala metom asirskih i novobabilonskih osvajača.

Babilonsko ropstvo

Početkom 6. st. pr. Kr. babilonski kralj Nebukadnezar II. zauzeo je Jeruzalem, uništio Hram, a tisuće Židova odveo iz domovine u ropstvo u Babiloniju. Tako je počelo babilonsko ropstvo iz kojega su Židovi oslobođeni tek kad su Perzijanci zauzeli Babilon. Hram je obnovljen potkraj 6. st. pr. Kr.

Pod Rimljanima

Rimljani su osvojili prostor Judeje u 1. st. pr. Kr. Židovi su nekoliko puta podizali ustanke protiv rimske vlasti. Car Vespazijan je 70. godine napao provinciju Judeju koja se pobunila zbog visokih poreza koje joj je nametnuo Rim. Judeja je u četiri godine ratovanja pokorena, a grad Jeruzalem i židovski hram u njemu razrušeni. Židovi su nakon toga raseljeni diljem Carstva. Nakon ponovnoga ustanka u 2. st. Židovi su poraženi i bilo im je zabranjeno živjeti na tome području. U narednim stoljećima naselili su prostor Rimskoga Carstva i okolne krajeve. Pritom su širili dvije religije –    i kršćanstvo.

Židovi

Uvod

Čija je era prikazana na gornjoj lenti vremena? Preračunaj događaje u kršćansku eru.

Židovi – narod knjige

Židovi su bili prvi jednobožački ili monoteistički narod u povijesti. Vjerovali su u jednoga boga – Jahvu. O najstarijoj povijesti Židova najviše doznajemo iz Staroga zavjeta. Židovi su u najstarije doba živjeli kao nomadski stočari pod vodstvom svojih poglavara – patrijarha. U doba patrijarha Jakova zavladala je u njihovu kraju velika glad. Uzastopne nerodne i sušne godine prisilile su židovska plemena na seobu. Prema židovskoj predaji Jakov je poveo plemena u Egipat, koji je bio poznat i kao žitnica Staroga svijeta. Nakon nekoga vremena i ondje su se zaredale nerodne godine pa su Židovi ponovno morali potražiti novo područje za život. Prema Bibliji sam Bog naredio je Mojsiju da Židove izvede iz Egipta i povede ih u Obećanu zemlju. Pri izlasku iz Egipta na brdu Sinaju Mojsije je od Svevišnjega dobio zakone koje Židovi moraju poštovati. Mojsije se smatra najvećim židovskim zakonodavcem.

Razmisli zašto Židove nazivamo narodom knjige.

Izrael

Židovska plemena ujedinila su se nakon dolaska na prostor Palestine. U skladu sa židovskim vjerovanjima na taj ih je prostor doveo Bog. Zato taj prostor nazivaju Obećana zemlja, a sebe izabranim narodom. Kralj Šaul utemeljio je državu Izrael, čije ime u prijevodu znači Božji borci. Skrasivši se, Izraelci su se počeli baviti poljoprivredom, obrtima i trgovinom.

Njihovi najznačajniji kraljevi bili su David i njegov nasljednik Salomon. Prijestolnica je bila u Jeruzalemu u kojemu je Salomon sagradio veliki hram bogu Jahvi. Nakon Salomonove smrti židovska se država podijelila na Izrael i Judeju. U kasnijim razdobljima podijeljena je država postala metom asirskih i novobabilonskih osvajača.

Babilonsko ropstvo

Početkom 6. st. pr. Kr. babilonski kralj Nebukadnezar II. zauzeo je Jeruzalem, uništio Hram, a tisuće Židova odveo iz domovine u ropstvo u Babiloniju. Tako je počelo babilonsko ropstvo iz kojega su Židovi oslobođeni tek kad su Perzijanci zauzeli Babilon. Hram je obnovljen potkraj 6. st. pr. Kr.

Pod Rimljanima

Rimljani su osvojili prostor Judeje u 1. st. pr. Kr. Židovi su nekoliko puta podizali ustanke protiv rimske vlasti. Car Vespazijan je 70. godine napao provinciju Judeju koja se pobunila zbog visokih poreza koje joj je nametnuo Rim. Judeja je u četiri godine ratovanja pokorena, a grad Jeruzalem i židovski hram u njemu razrušeni. Židovi su nakon toga raseljeni diljem Carstva. Nakon ponovnoga ustanka u 2. st. Židovi su poraženi i bilo im je zabranjeno živjeti na tome području. U narednim stoljećima naselili su prostor Rimskoga Carstva i okolne krajeve. Pritom su širili dvije religije –  i kršćanstvo.