Novac u starome Rimu

Rimljani od 4. st. pr. Kr. kuju brončani novac nazvan as. Senat je uglavnom proizvodio brončani i bakreni novac. U vrijeme širenja Republike i sve češćih trgovačkih susreta s Grcima Senat počinje proizvoditi i srebrni novac. Carevi su imali privilegiju izdavati srebrni i zlatni novac.

Početak rimskih kovanica

Prvi bakreni novac izrađivao se lijevanjem bakra na koji se s obje strane udarao žig. Na žigu su obično prikazivane životinje poput delfina, svinje, ovce i sl. As je već bio novac koji je imao standardiziranu težinu od 1 libre (oko 327 g). Postojanje asa potvrđuju nam zapisi Zakona 12 ploča na kojima su neke kazne propisane u asima. As se dijelio na manje jedinice. S jedne strane je tiskana glava boga Janusa, a s druge lađa.

Od sredine 3. st. pr. Kr. Rimljani kuju srebrni novac denarius. Jedan denarius (denarij) vrijedio je 10 asa. Manje vrijednosti srebrnoga novca bile su quinarius (kvinarij) i sestertius (sestercij). Vrijednost 1 quinariusa bila je 5 asa, a 1 sestertius vrijedio je 2,5 asa. Te kovanice s jedne strane imaju prikaze božanstava, a s druge različite likove. Cezar je bio prvi koji je donio odluku da se na kovanice otisne njegov lik.

Sve više osvajanja u Rim donosi više ratnoga plijena. Povećana količina zlata potaknula je kovanje zlatnoga novca. Od 1. st. pr. Kr. Rimljani kuju zlatne aureuse. Jedan aureus vrijedio je 25 denariusa. U vrijeme Konstantina I. Velikog počinje se kovati zlatni solidus.

Novac u starome Rimu

Uvod

Rimljani od 4. st. pr. Kr. kuju brončani novac nazvan as. Senat je uglavnom proizvodio brončani i bakreni novac. U vrijeme širenja Republike i sve češćih trgovačkih susreta s Grcima Senat počinje proizvoditi i srebrni novac. Carevi su imali privilegiju izdavati srebrni i zlatni novac.

Početak rimskih kovanica

Prvi bakreni novac izrađivao se lijevanjem bakra na koji se s obje strane udarao žig. Na žigu su obično prikazivane životinje poput delfina, svinje, ovce i sl. As je već bio novac koji je imao standardiziranu težinu od 1 libre (oko 327 g). Postojanje asa potvrđuju nam zapisi Zakona 12 ploča na kojima su neke kazne propisane u asima. As se dijelio na manje jedinice. S jedne strane je tiskana glava boga Janusa, a s druge lađa.

Od sredine 3. st. pr. Kr. Rimljani kuju srebrni novac denarius. Jedan denarius (denarij) vrijedio je 10 asa. Manje vrijednosti srebrnoga novca bile su quinarius (kvinarij) i sestertius (sestercij). Vrijednost 1 quinariusa bila je 5 asa, a 1 sestertius vrijedio je 2,5 asa. Te kovanice s jedne strane imaju prikaze božanstava, a s druge različite likove. Cezar je bio prvi koji je donio odluku da se na kovanice otisne njegov lik.

Sve više osvajanja u Rim donosi više ratnoga plijena. Povećana količina zlata potaknula je kovanje zlatnoga novca. Od 1. st. pr. Kr. Rimljani kuju zlatne aureuse. Jedan aureus vrijedio je 25 denariusa. U vrijeme Konstantina I. Velikog počinje se kovati zlatni solidus.