Već ste u razrednoj nastavi naučili kako se služiti satom, kalendarom i lentom vremena. Naučili ste i što su desetljeća, stoljeća i tisućljeća. U ovoj ćemo jedinici naučiti još ponešto o računanju i prikazivanju vremena u povijesnoj znanosti.

Kako doznati koji je dio dana kad nemamo internet, mobitel ili ručni sat? Jednostavno je prepoznati dan i noć no puno je teže dogovoriti sastanak s prijateljima u određeno doba dana bez da imamo neku napravu za određivanje i mjerenje vremena.

Tom su problemu već oko 1500 g. pr. Kr. doskočili Egipćani i Babilonci. Iskoristili su sunčevu svjetlost i poznavanje strana svijeta. Na kojoj strani svijeta Sunce izlazi, a na kojoj zalazi? Sunce uvijek obasjava jedan dio čovjeka koji ga gleda ili jedan dio predmeta. Gledamo li u Sunce iza nas je sjena. Kako se Zemlja okreće tako se nama čini da se Sunce i sjena pomiču. Podijelimo li put sjene od jutra do mraka na jednake dijelove dobiti ćemo ono što mi danas nazivamo sati. Više o tome kako je došlo do te podjele možeš doznati  na matematici ili na satu tehničke kulture.

Kako to funkcionira istraži na digitalnom modelu koji slijedi. Pomicanjem Zemlje mijenja se položaj sjene. Možete vidjeti i gdje pada sjena upravo u ovom trenutku.

Zajedno s učiteljem/učiteljicom u školskom dvorištu probajte eksperimentirati s ljudskim sunčanim satom. Mogu vam pomoći učitelji/učiteljice matematike, prirode i tehničke kulture.

Povjesničari su, kako bi olakšali snalaženje u dugom vremenskom razdoblju, napravili podjelu na manje dijelove vremena. Osnovna je podjela na prapovijest i povijest. Uoči na lenti kako se dijeli povijesno razdoblje.

Na lenti vremena, uz događaje, upisujemo vremenske odrednice koje nam pokazuju koji su se događaji dogodili prije, a koji kasnije. Također, vidimo koliko je vremena prošlo između označenih događaja. Možemo vidjeti između kojih je događaja prošlo više vremena, a između kojih manje. Istraži lentu vremena prapovijesti.