Stonehenge
To je samo dio pitanja koja možemo postaviti gledajući fotografiju i koja u nama bude interes za daljnjim istraživanjem. Pogledamo li još i zračnu snimku, interes može biti još i veći.
U kojem su obliku postavljeni kameni blokovi? Može li to biti prirodna građevina koja nije građena ljudskom rukom? Pogledaš li pažljivije, neki su od blokova polegnuti. Je li ta građevina trenutno u svojem izvornom obliku (onakva kakva je bila prilikom izgradnje)?
Što možemo zaključiti prije nastavka istraživanja? Veliki kameni blokovi posloženi su u kružni oblik. Sigurno se radi o ljudskoj građevini. Koja nam pitanja ostaju? Tko su bili graditelji? Koja je namjena građevine? Kada je izgrađena?
Što je Stonehenge?
Stonehenge (čitamo Stonhenđ) je prapovijesna građevina iz mlađega kamenog i brončanog doba u blizini engleskoga grada Salisburyja. Ta građevina u obliku prstena sastavljena je od velikih kamenih blokova. Vanjski prsten građen je od kamenih blokova visokih 4 metra i širokih 2,1 metar. Težina takva bloka iznosi oko 25 tona. Odmah nam padaju na pamet pitanja: Kako su i odakle građevinari dopremili takve blokove jer takvog kamenja nema u blizini? I još važnije, zašto su uložili toliki napor u gradnju?
Stonehenge (čitamo Stonhenđ) je prapovijesna građevina u Engleskoj. Ta građevina u obliku prstena sastavljena je od velikih kamenih blokova. Zašto su ljudi uložili veliki trud u gradnju takve građevine?
Premda postoje različita tumačenja (gledišta) namjene Stonehengea, većina se priklanja onoj da je golemi napor uložen u građevinu jer je ona imala neku religijsku svrhu. Najstarija objašnjenja povezivala su Stonehenge s magijom i čarobnjacima. Pisci su od 12. stoljeća počeli pisati kako je čarobnjak Merlin sudjelovao u podizanju građevine. U 17. stoljeću pojavilo se tumačenje da se radi o rimskome hramu. U istom se stoljeću pojavilo tumačenje da se radi o hramu. Stoljeće kasnije pojavili su se prvi pokušaji znanstvenoga tumačenja i mjerenja. Početkom 19. stoljeća na temelju ostataka pronađenih alata utvrđeno je da je građevina vjerojatno izgrađena u brončanom dobu.
Moderna znanstvena istraživanja potvrđuju da je građevina izgrađena u brončanom dobu, ali vjerojatno i nešto ranije. Čini se da je građena tijekom dužega vremenskog razdoblja, od 3000. do 1500. godine pr. Kr. Što možeš zaključiti o mogućim graditeljima s obzirom na to da se keltski druidi prvi put spominju oko 300. g. pr. Kr., a da su Rimljani na to područje stigli oko 50. g. pr. Kr.?
Graditelji iza sebe nisu ostavili nikakav pisani trag pa se o namjeni Stonehengea može samo nagađati i pokušati zaključiti na temelju ostalih pronađenih izvora. Stonehenge nije jedinstveni primjerak tog tipa građevine. Pripada megalitskoj kulturi, u kojoj su se tijekom prapovijesti na prostorima Europe, Afrike i Azije izrađivale građevine od kamenih blokova. Povezuje ih kult mrtvih i astronomska organiziranost položaja građevina. Kult mrtvih podrazumijeva gradnju većih grobnica kako bi se mrtvi dostojno sahranili. Astronomska organiziranost ukazuje na to da su ljudi pratili kretanja nebeskih tijela poput Mjeseca i Sunca kako bi preciznije vodili kalendar.
Ova građevina izgrađena je u brončanom dobu, možda i ranije.
Graditelji iza sebe nisu ostavili nikakav pisani zapis koji bi nam pojasnio koja je namjena Stonehengea. Na svijetu postoji puno sličnih građevina. Znanstvenici se slažu da su služile za sahranu mrtvih i religijske obrede. Vjerojatno su služile i za obrede povezane s promatranjem nebeskih tijela.
Premda je Stonehenge još uvijek velika zagonetka, znanstvenici se slažu oko nekih zaključaka. Nalazi ljudskih kosti i pepela upućuju na to da je šire područje oko građevina služilo kao groblje. S obzirom na to da ljudi tada nisu poznavali kotač, graditelji su kamene blokove kotrljali na deblima. Takav je pothvat iziskivao dobru organizaciju rada i prije svega veliku motivaciju graditelja. To potkrepljuje ideju da je Stonehenge služio u astronomske i obredne religijske svrhe.
Uz pomoć Google Street Viewa možeš virtualno prošetati lokacijom: