Prva pisma

Izum pisma

Pisanje je poput snimanja jezika koji govorimo na neki materijal. Najstariji su zapisi pisani na zidovima, kostima životinja, drvu, glini i papirusu. Ti ucrtani znakovi na početku su ustvari bili crteži određenih stvari, pojava ili živih bića. Napretkom pisanja sličice su s vremenom postale simboli određenih zvukova. Prvi pisari morali su se dogovoriti što znači koji simbol. Kako bi i drugima olakšali čitanje, simbole su postupno pojednostavnjivali. Različite civilizacije stvarale su neovisno jedna o drugoj svoje načine pisanja. U ovom ćemo modulu prikazati i istražiti nekoliko pisama.

Klinasto pismo

U plodnoj dolini Mezopotamije zalihe hrane pohranjivane su u skladišta. Kako bi znali što je u njima, narod Sumerana počeo je voditi bilješke na pločicama od mekane gline. Kad su u skladište unosili pšenicu, nacrtali bi klasje i crticama bilježili količinu. Kako bi si olakšali posao, prestali su crtati pšenicu i za nju su pronašli jednostavniji simbol. Podsjeća li vas klinasto pismo na gomilu crtica i trokuta? Klinastim se pismom pisalo sve do 1. stoljeća.

Hijeroglifi

Hijeroglifi (u prijevodu: sveto pismo) imaju oko 700 znakova. Znanstvenici pretpostavljaju da se klinastim pismom počelo pisati u isto vrijeme kad i hijeroglifima – oko 3500. g. pr. Kr.

Hrvatski jezik i staroegipatski jezik kojim su pisani hijeroglifi ne pripadaju istoj skupini jezika, što znači da su vrlo različiti. Budući da imaju različite glasove, teško je npr. neko hrvatsko ime poput „Snježana”- jednostavno zapisati hijeroglifima jer za neke hrvatske glasove ne postoji odgovarajući hijeroglifski zapis. Danas ne možemo točno znati kako su Egipćani izgovarali svoj jezik jer nema zvučnih zapisa. Hijeroglifima se prestalo pisati oko 400. g. pr. Kr. i više od 2000 godina, sve do 19. stoljeća kad su hijeroglifi dešifrirani, nismo znali što ti tajanstveni znakovi znače.

Hijeroglifska tipkovnica

Ovo je pojednostavnjena verzija hijeroglifskog pisma. Treba imati na umu da su egipatski pisari pisali načinom koji je znatno drukčiji od našeg načina pisanja. Hijeroglifi su se mogli pisati slijeva nadesno i zdesna nalijevo. Isto je bilo i s čitanjem. Smjer u kojem gledaju likovi nacrtani na hijeroglifima pokazuje na koju stranu treba čitati. Hijeroglifi ne sadržavaju hrvatska slova č, š, ć, đž. Pokušaj hijeroglifima napisati svoje ime, imena prijatelja iz razreda ili učitelja.

Kamen iz Rosette

Francuski su vojnici 1799. godine pokraj gradića Rosette u Egiptu otkrili dio kamenoga natpisa koji im je privukao pažnju. Natpis je bio podijeljen na tri dijela, odnosno na tri različita pisma. Gornji je dio ispisan hijeroglifima, srednji dio na egipatskome demotskom pismu, a donji dio na starogrčkom alfabetu i jeziku. Nakon više godina istraživanja, znanstveniku Jean-Françoisu Champollionu pošlo je za rukom, uspoređujući hijeroglife s grčkim zapisom, odgonetnuti ime Ptolomej i Kleopatra. Prva slova koja je prepoznao u hijeroglifima bila su P, T i O. To je bio ključ za dešifriranje hijeroglifa.

Kinesko pismo

Kinesko se pismo također razvilo neovisno o drugima. Upotrebljava se i danas. Vrlo je složeno i sadrži blizu 50 000 znakova. Za potpunu pismenost morate naučiti između tri i četiri tisuće znakova.

Majansko pismo

Majanska civilizacija upotrebljavala je vlastito pismo od 3. st. pr. Kr. do propasti u 16. stoljeću. Današnji istraživači razumiju tek malo više od polovice majanskih tekstova.

Prva pisma

Uvod

Pisanje je poput snimanja jezika koji govorimo na neki materijal. Najstariji su zapisi pisani na zidovima, kostima životinja, drvu, glini i papirusu. Ti ucrtani znakovi na početku su ustvari bili crteži određenih stvari, pojava ili živih bića. Napretkom pisanja sličice su s vremenom postale simboli određenih zvukova. Prvi pisari morali su se dogovoriti što znači koji simbol. Kako bi i drugima olakšali čitanje, simbole su postupno pojednostavnjivali. Različite civilizacije stvarale su neovisno jedna o drugoj svoje načine pisanja. U ovom ćemo modulu prikazati i istražiti nekoliko pisama.

Izum pisma

Klinasto pismo

U plodnoj dolini Mezopotamije zalihe hrane pohranjivane su u skladišta. Kako bi znali što je u njima, narod Sumerana počeo je voditi bilješke na pločicama od mekane gline. Kad su u skladište unosili pšenicu, nacrtali bi klasje i crticama bilježili količinu. Kako bi si olakšali posao, prestali su crtati pšenicu i za nju su pronašli jednostavniji simbol. Podsjeća li vas klinasto pismo na gomilu crtica i trokuta? Klinastim se pismom pisalo sve do 1. stoljeća.

Hijeroglifi

Hijeroglifi (u prijevodu: sveto pismo) imaju oko 700 znakova. Znanstvenici pretpostavljaju da se klinastim pismom počelo pisati u isto vrijeme kad i hijeroglifima – oko 3500. g. pr. Kr.

Hrvatski jezik i staroegipatski jezik kojim su pisani hijeroglifi ne pripadaju istoj skupini jezika, što znači da su vrlo različiti. Budući da imaju različite glasove, teško je npr. neko hrvatsko ime poput „Snježana”- jednostavno zapisati hijeroglifima jer za neke hrvatske glasove ne postoji odgovarajući hijeroglifski zapis. Danas ne možemo točno znati kako su Egipćani izgovarali svoj jezik jer nema zvučnih zapisa. Hijeroglifima se prestalo pisati oko 400. g. pr. Kr. i više od 2000 godina, sve do 19. stoljeća kad su hijeroglifi dešifrirani, nismo znali što ti tajanstveni znakovi znače.

Hijeroglifska tipkovnica

Ovo je pojednostavnjena verzija hijeroglifskog pisma. Treba imati na umu da su egipatski pisari pisali načinom koji je znatno drukčiji od našeg načina pisanja. Hijeroglifi su se mogli pisati slijeva nadesno i zdesna nalijevo. Isto je bilo i s čitanjem. Smjer u kojem gledaju likovi nacrtani na hijeroglifima pokazuje na koju stranu treba čitati. Hijeroglifi ne sadržavaju hrvatska slova č, š, ć, đž. Pokušaj hijeroglifima napisati svoje ime, imena prijatelja iz razreda ili učitelja.

Kamen iz Rosette

Francuski su vojnici 1799. godine pokraj gradića Rosette u Egiptu otkrili dio kamenoga natpisa koji im je privukao pažnju. Natpis je bio podijeljen na tri dijela, odnosno na tri različita pisma. Gornji je dio ispisan hijeroglifima, srednji dio na egipatskome demotskom pismu, a donji dio na starogrčkom alfabetu i jeziku. Nakon više godina istraživanja, znanstveniku Jean-Françoisu Champollionu pošlo je za rukom, uspoređujući hijeroglife s grčkim zapisom, odgonetnuti ime Ptolomej i Kleopatra. Prva slova koja je prepoznao u hijeroglifima bila su P, T i O. To je bio ključ za dešifriranje hijeroglifa.

Kinesko pismo

Kinesko se pismo također razvilo neovisno o drugima. Upotrebljava se i danas. Vrlo je složeno i sadrži blizu 50 000 znakova. Za potpunu pismenost morate naučiti između tri i četiri tisuće znakova.

Majansko pismo

Majanska civilizacija upotrebljavala je vlastito pismo od 3. st. pr. Kr. do propasti u 16. stoljeću. Današnji istraživači razumiju tek malo više od polovice majanskih tekstova.