Graditeljsko umijeće prvih civilizacija

Uz gospodarstvo, organizaciju države, pismo, kulturu i religiju još jedna sličnost povezuje prve civilizacije – napredak u graditeljstvu. U ovoj ćemo jedinici istražiti zanimljivosti o graditeljskim postignućima prvih civilizacija i vrednovati činjenice o vidljivosti Kineskoga zida.

Razvoj gradova i podjela poslova

Višak hrane koji se proizveo usavršavanjem poljoprivrede doveo je do pojave ljudi koji nisu morali sudjelovati u proizvodnji. Oni su se počeli baviti drugim poslovima i zanimanjima. Kako su naselja rasla i kako su se sela postupno pretvarala u gradove, zbog broja stanovnika i organizacije posla javljaju se vladari, njihovi službenici i vojnici.

  • Postoje li neki rizici života u gradu?

Sumerani su bilježili prodaju nekretnina (kuća, zgrada, skladišta) i na temelju toga doznajemo da su osmislili urbano planiranje. Planirali su zidove, ulice, hramove, kanale i luke. Četvrti su dijelili po namjeni – stambena, gospodarska, vjerska itd. U stambenim četvrtima stanovnike su grupirali prema zanimanjima.

Uruk u Epu o Gilgamešu

Na prvoj ploči epa o Gilgamešu opisuje se grad Uruk:

Gilgameš, pobjedonosni junak,
sagradio je zid oko Uruka.

Visoko kao brijeg
diže se sveti hram
u utvrđenom gradu.

Čvrsto, kao od tuča,
leži nasuti temelj.

Pod zastitom uzvišene kuće,
u kojoj prebiva bog Neba,
daleko se pruza žitnica grada,
prekrasno spremište.

Sjajnom bjelinom blista
u svjetlu kraljevska palača.

Cijeli dan stoje
stražari na bedemima,
a i noću bdiju ratnici.

Pitanja za analizu:

Što je sagradio Gilgameš?

Kako je u izvoru opisan hram? Gdje je podignut? Kojem je bogu posvećen? Koji se još važni objekti nalaze u gradu?

Zašto je potrebna stalna straža?

Materijali

Materijali za gradnju ovise o mjestu gradnje. Tamo gdje ima kamenja gradi se od kamenja. Tamo gdje kamenja nema građevinski materijal može biti cigla (sušena ili pečena), drvo, glineno blato ili čak životinjski izmet. Doduše, to nije uvijek pravilo jer su npr. piramide građene od kamenja koje se dopremalo iz stotinama kilometara udaljenih kamenoloma.

Veliki graditeljski pothvati

Što misliš, zašto su vladari gradili velike kipove, hramove ili grobnice? Što su time željeli poručiti?

Istraživači pretpostavljaju da su svi gradovi u Mezopotamiji već u 3. tisućljeću pr. Kr. bili kanalima povezani s Eufratom ili Tigrisom. Najpoznatiji je kanal Nahrwan dužine oko 320 kilometara i mjestimične širine od 120 metara.

Razmisli: Koja su sve znanja morali imati graditelji tih kanala? Što je sve bilo potrebno za gradnju?

Kako bi voda tekla, kanal mora biti tako izgrađen da uvijek postoji barem minimalni nagib. Za skupljanje vode bilo je potrebno izgraditi sustav ustava i brana. Ljude koji imaju takva znanja danas nazivamo inženjeri. Za gradnju je bio potreban veći broj radnika. Njima je trebalo osigurati potrebne alate, hranu, piće i smještaj. Dakle, gradnja kanala potaknula je razvoj obrtništva, proizvodnje i prodaje namirnica. Izgradnjom kanala pak se osiguralavala učinkovita proizvodnja biljaka za prehranu ljudi i životinja. Radi se o krugu proizvodnje.

Nakon gradnje sustav za navodnjavanje je trebalo održavati. Za to je bila potrebna dodatna organizacija poslova svojstvena državi. Netko je cijelim procesom morao upravljati – to je opet posao za vladare.

Ponekad su u pitanju želje vlasnika da kuća izgleda baš onako kako on želi, ali osim toga vrlo važnu ulogu imaju vremenski uvjeti. U predjelima gdje ima manje padalina, a noći su toplije, ravni krovovi služe kao dodatni životni prostor. On može služiti kao mjesto za kuhanje, blagovanje, provođenje slobodnog vremena ili za spavanje. Može čak poslužiti kao mali vrt ili mjesto za prikupljanje kišnice. Čemu služi kišnica? U današnje vrijeme mnogi napredni gradovi koriste ravne krovove za izolaciju – ljeti biljke koje rastu hlade zgradu, a zimi zadržavaju temperaturu.

O visećim vrtovima piše povjesničar Diodor Sicilski:

Kraj akropole su bili i tzv. viseći vrtovi, koje nije sagradila Semiramida, već kasniji sirijski kralj da zadovolji jednu od svojih ljubavnica koja je, kako kažu, bila rodom Perzijanka. Ona je čeznula za livadama svojih planina pa je stoga zamolila kralja da zasađenim vrtovima imitira osebujan pejzaž Perzije. Vrtovi su zauzimali prostor kvadrata sa stranicom od 123 metra. Neki dijelovi kompleksa izdizali su se jedan iz drugog, iz jedne razine u drugu, tako da je cijeli prizor nalikovao na kazalište. Na sve to ponovno se nagomilala zemlja dovoljne dubine za korijenje najvećeg drveća. Kada se tlo izravnalo, posadilo se gusto drveće svih vrsta kako bi moglo pružiti užitak gledatelju. A galerije, koje se uzdižu jedna iznad druge i tako primaju svjetlo, imale su mnogo kraljevskih soba različitih opisa. Postojala je i jedna galerija koja je imala otvor koji je vodio do najviše razine i uređaja za opskrbu vrta vodom. Ti su uređaji podizali vodu u velikom obilju iz rijeke, a nitko izvana nije mogao vidjeti da se to radilo.

  • Procijeni što su sve ti „viseći vrtovi” mogli biti.

Vidljivo iz svemira?

Često u različitim časopisima i na internetu možemo čitati o tome kako se Kineski zid može vidjeti iz svemira ili čak s Mjeseca. No, je li to stvarna činjenica?

Prvo moramo razmisliti gdje zapravo počinje svemir ako gledamo sa Zemljine površine. Oko toga još nema definitivnog dogovora i tumači se na različite načine. Međunarodna zrakoplovna federacija definira da svemir počinje na 100 kilometara visine. Američka svemirska agencija (NASA) kaže da je to visina od 80 kilometara.

Što zaključuješ na temelju navedenih činjenica? Je li Kineski zid vidljiv iz svemira ili s Mjeseca?

Graditeljsko umijeće prvih civilizacija

Uvod

Uz gospodarstvo, organizaciju države, pismo, kulturu i religiju još jedna sličnost povezuje prve civilizacije – napredak u graditeljstvu. U ovoj ćemo jedinici istražiti zanimljivosti o graditeljskim postignućima prvih civilizacija i vrednovati činjenice o vidljivosti Kineskoga zida.

Razvoj gradova i podjela poslova

Višak hrane koji se proizveo usavršavanjem poljoprivrede doveo je do pojave ljudi koji nisu morali sudjelovati u proizvodnji. Oni su se počeli baviti drugim poslovima i zanimanjima. Kako su naselja rasla i kako su se sela postupno pretvarala u gradove, zbog broja stanovnika i organizacije posla javljaju se vladari, njihovi službenici i vojnici.

  • Postoje li neki rizici života u gradu?

Sumerani su bilježili prodaju nekretnina (kuća, zgrada, skladišta) i na temelju toga doznajemo da su osmislili urbano planiranje. Planirali su zidove, ulice, hramove, kanale i luke. Četvrti su dijelili po namjeni – stambena, gospodarska, vjerska itd. U stambenim četvrtima stanovnike su grupirali prema zanimanjima.

Uruk u Epu o Gilgamešu

Na prvoj ploči epa o Gilgamešu opisuje se grad Uruk:

Gilgameš, pobjedonosni junak,
sagradio je zid oko Uruka.

Visoko kao brijeg
diže se sveti hram
u utvrđenom gradu.

Čvrsto, kao od tuča,
leži nasuti temelj.

Pod zastitom uzvišene kuće,
u kojoj prebiva bog Neba,
daleko se pruza žitnica grada,
prekrasno spremište.

Sjajnom bjelinom blista
u svjetlu kraljevska palača.

Cijeli dan stoje
stražari na bedemima,
a i noću bdiju ratnici.

Pitanja za analizu:

  • Što je sagradio Gilgameš?
  • Kako je u izvoru opisan hram? Gdje je podignut? Kojem je bogu posvećen? Koji se još važni objekti nalaze u gradu?
  • Zašto je potrebna stalna straža?

Materijali

Materijali za gradnju ovise o mjestu gradnje. Tamo gdje ima kamenja gradi se od kamenja. Tamo gdje kamenja nema građevinski materijal može biti cigla (sušena ili pečena), drvo, glineno blato ili čak životinjski izmet. Doduše, to nije uvijek pravilo jer su npr. piramide građene od kamenja koje se dopremalo iz stotinama kilometara udaljenih kamenoloma.

Veliki graditeljski pothvati

Što misliš, zašto su vladari gradili velike kipove, hramove ili grobnice? Što su time željeli poručiti?

Istraži

Ako još nisi, svakako istraži Sedam čuda staroga svijeta.

Istraživači pretpostavljaju da su svi gradovi u Mezopotamiji već u 3. tisućljeću pr. Kr. bili kanalima povezani s Eufratom ili Tigrisom. Najpoznatiji je kanal Nahrwan dužine oko 320 kilometara i mjestimične širine od 120 metara.

Razmisli: Koja su sve znanja morali imati graditelji tih kanala? Što je sve bilo potrebno za gradnju?

Kako bi voda tekla, kanal mora biti tako izgrađen da uvijek postoji barem minimalni nagib. Za skupljanje vode bilo je potrebno izgraditi sustav ustava i brana. Ljude koji imaju takva znanja danas nazivamo inženjeri. Za gradnju je bio potreban veći broj radnika. Njima je trebalo osigurati potrebne alate, hranu, piće i smještaj. Dakle, gradnja kanala potaknula je razvoj obrtništva, proizvodnje i prodaje namirnica. Izgradnjom kanala pak se osiguralavala učinkovita proizvodnja biljaka za prehranu ljudi i životinja. Radi se o krugu proizvodnje.

Nakon gradnje sustav za navodnjavanje je trebalo održavati. Za to je bila potrebna dodatna organizacija poslova svojstvena državi. Netko je cijelim procesom morao upravljati – to je opet posao za vladare.

Ravni krovovi

Ponekad su u pitanju želje vlasnika da kuća izgleda baš onako kako on želi, ali osim toga vrlo važnu ulogu imaju vremenski uvjeti. U predjelima gdje ima manje padalina, a noći su toplije, ravni krovovi služe kao dodatni životni prostor. On može služiti kao mjesto za kuhanje, blagovanje, provođenje slobodnog vremena ili za spavanje. Može čak poslužiti kao mali vrt ili mjesto za prikupljanje kišnice. Čemu služi kišnica? U današnje vrijeme mnogi napredni gradovi koriste ravne krovove za izolaciju – ljeti biljke koje rastu hlade zgradu, a zimi zadržavaju temperaturu.

O visećim vrtovima piše povjesničar Diodor Sicilski:

Kraj akropole su bili i tzv. viseći vrtovi, koje nije sagradila Semiramida, već kasniji sirijski kralj da zadovolji jednu od svojih ljubavnica koja je, kako kažu, bila rodom Perzijanka. Ona je čeznula za livadama svojih planina pa je stoga zamolila kralja da zasađenim vrtovima imitira osebujan pejzaž Perzije. Vrtovi su zauzimali prostor kvadrata sa stranicom od 123 metra. Neki dijelovi kompleksa izdizali su se jedan iz drugog, iz jedne razine u drugu, tako da je cijeli prizor nalikovao na kazalište. Na sve to ponovno se nagomilala zemlja dovoljne dubine za korijenje najvećeg drveća. Kada se tlo izravnalo, posadilo se gusto drveće svih vrsta kako bi moglo pružiti užitak gledatelju. A galerije, koje se uzdižu jedna iznad druge i tako primaju svjetlo, imale su mnogo kraljevskih soba različitih opisa. Postojala je i jedna galerija koja je imala otvor koji je vodio do najviše razine i uređaja za opskrbu vrta vodom. Ti su uređaji podizali vodu u velikom obilju iz rijeke, a nitko izvana nije mogao vidjeti da se to radilo.

  • Procijeni što su sve ti „viseći vrtovi” mogli biti.

Vidljivo iz svemira?

Često u različitim časopisima i na internetu možemo čitati o tome kako se Kineski zid može vidjeti iz svemira ili čak s Mjeseca. No, je li to stvarna činjenica?

Prvo moramo razmisliti gdje zapravo počinje svemir ako gledamo sa Zemljine površine. Oko toga još nema definitivnog dogovora i tumači se na različite načine. Međunarodna zrakoplovna federacija definira da svemir počinje na 100 kilometara visine. Američka svemirska agencija (NASA) kaže da je to visina od 80 kilometara.

Što zaključuješ na temelju navedenih činjenica? Je li Kineski zid vidljiv iz svemira ili s Mjeseca?