U potrazi za Trojom

Sukob Grka i Trojanaca zbio se između 1193. i 1183. g. pr. Kr. Junačke epove o Trojanskom ratu i njegovim junacima spjevao je Homer. O Trojanskom ratu pisali su Herodot, Eratosten, Vergilije i drugi autori. Mnogi su cijelu priču držali legendom pa ozbiljnih traženja lokacije Troje dugo vremena nije ni bilo. Pogledajmo zajedno animaciju o Trojanskome ratu, a nakon toga ćemo analizirati izvore i krenuti u potragu za Trojom.

Herodot je u djelu Povijesti pisao o ponašanju trojanskog princa Parisa:

I kažu da je Paris, sin Prijamov, htio da s pomoću otmice dobije ženu iz Grčke. I tako, kad je on oteo Helenu, Grci su odlučili najprije odaslati poslanike i tražiti natrag Helenu. Grci su zbog jedne žene iz Sparte sakupili golemu vojsku i zatim, došavši u Aziju, uništili Prijamovu državu. Perzijanci kažu da se to tako dogodilo (...)

Razmisli.

Što je vjerojatniji uzrok rata – Helenina otmica ili bogatstvo Troje? Zašto?

Danas nismo sigurni je li stvarno postojao slijepi pjesnik Homer koji je spjevao Ilijadu i Odiseju. Dio znanstvenika drži da bez obzira na to je li on postojao ili nije možemo zaključiti da se radi o usmenoj predaji o ratu protiv Troje. Kad se izuzmu svi mitološki dijelovi, ostaje priča o tome da su Troju napali Grci predvođeni kraljem Sparte. U tom je ratu Troja izgubila i bila razorena.

Lokacija ostataka Troje bila je nepoznata i više je znanstvenika istraživalo tu zagonetku. Nekoliko im je geografskih odrednica dalo smjernice gdje tražiti:

  • Troja je bila blizu tjesnaca Dardaneli, koji je kontrolirala,
  • Troja je nastala na lokaciji poluotoka Troas (danas poluotok Biga u Turskoj).

Konačno je u 19. stoljeću približno identificirana lokacija. Godine 1868. njemački arheolog Heinrich Schliemann (Hajnrih Šliman) dobio je dozvolu za iskopavanja na brežuljku Hisarlik. Na tu ga je lokaciju istraživanja nagovorio Frank Calvert, koji je gotovo čitav svoj život posvetio pronalasku Homerova Ilija (grčki naziv za Troju).

Prijamovo blago

Schliemann je tijekom višegodišnjih iskapanja otkrio da se na istoj lokaciji nalaze ostatci naselja iz različitih razdoblja. Na istom su mjestu podigli naselje koje je s vremenom propalo ili bilo razoreno, pa su kasnije neki novi stanovnici podigli novo naselje. Lokacija Troje otkrivena je, samo je preostalo detaljno istražiti koji sloj pripada vremenu Trojanskoga rata što ga je opisao Homer.

Razmisli

Koji su mogući interesi Schliemanna za traženje Troje i ostataka iz tih vremena?

Što ti uzastopno podizanje naselja na Hisarliku govori o geografskom položaju toga mjesta?

Do danas je iskapanjima otkriveno 13 različitih slojeva naseljavanja toga prostora. Na istom se mjestu gradilo od 3000. g. pr. Kr. do oko 500. godine naše ere. Sloj koji pripada vremenu Trojanskog rata nazvan je Troja VIIa. Taj je grad postojao od 1300. do 1190. g. pr. Kr. U tom su sloju pronašli ostatke lončarije, dijelove ljudskih kostura s oštećenjima iz borbe, tri brončana vrška strelica i tragove vatre. Ostatci građevina ukazuju na ostatke utvrde i zidina.

No, ne slažu se svi da je ta lokacija prava lokacija mitske Troje. Neki tvrde da je prava lokacija u Engleskoj, kod grada Pergama, u Skandinaviji ili čak u susjednoj nam Hercegovini. Meksikanac Roberto Salinas Price 1985. godine objavio je da je prava lokacija Troje uz hercegovačko selo Gabela.

U potrazi za Trojom

Uvod

Sukob Grka i Trojanaca zbio se između 1193. i 1183. g. pr. Kr. Junačke epove o Trojanskom ratu i njegovim junacima spjevao je Homer. O Trojanskom ratu pisali su Herodot, Eratosten, Vergilije i drugi autori. Mnogi su cijelu priču držali legendom pa ozbiljnih traženja lokacije Troje dugo vremena nije ni bilo. Pogledajmo zajedno animaciju o Trojanskome ratu, a nakon toga ćemo analizirati izvore i krenuti u potragu za Trojom.

Herodot je u djelu Povijesti pisao o ponašanju trojanskog princa Parisa:

I kažu da je Paris, sin Prijamov, htio da s pomoću otmice dobije ženu iz Grčke. I tako, kad je on oteo Helenu, Grci su odlučili najprije odaslati poslanike i tražiti natrag Helenu. Grci su zbog jedne žene iz Sparte sakupili golemu vojsku i zatim, došavši u Aziju, uništili Prijamovu državu. Perzijanci kažu da se to tako dogodilo (...)

Razmisli.

Što je vjerojatniji uzrok rata – Helenina otmica ili bogatstvo Troje? Zašto?

Što se zapravo dogodilo?

Danas nismo sigurni je li stvarno postojao slijepi pjesnik Homer koji je spjevao Ilijadu i Odiseju. Dio znanstvenika drži da bez obzira na to je li on postojao ili nije možemo zaključiti da se radi o usmenoj predaji o ratu protiv Troje. Kad se izuzmu svi mitološki dijelovi, ostaje priča o tome da su Troju napali Grci predvođeni kraljem Sparte. U tom je ratu Troja izgubila i bila razorena.

Lokacija ostataka Troje bila je nepoznata i više je znanstvenika istraživalo tu zagonetku. Nekoliko im je geografskih odrednica dalo smjernice gdje tražiti:

  • Troja je bila blizu tjesnaca Dardaneli, koji je kontrolirala,
  • Troja je nastala na lokaciji poluotoka Troas (danas poluotok Biga u Turskoj).

Konačno je u 19. stoljeću približno identificirana lokacija. Godine 1868. njemački arheolog Heinrich Schliemann (Hajnrih Šliman) dobio je dozvolu za iskopavanja na brežuljku Hisarlik. Na tu ga je lokaciju istraživanja nagovorio Frank Calvert, koji je gotovo čitav svoj život posvetio pronalasku Homerova Ilija (grčki naziv za Troju).

Prijamovo blago

Schliemann je tijekom višegodišnjih iskapanja otkrio da se na istoj lokaciji nalaze ostatci naselja iz različitih razdoblja. Na istom su mjestu podigli naselje koje je s vremenom propalo ili bilo razoreno, pa su kasnije neki novi stanovnici podigli novo naselje. Lokacija Troje otkrivena je, samo je preostalo detaljno istražiti koji sloj pripada vremenu Trojanskoga rata što ga je opisao Homer.

Koji su mogući interesi Schliemanna za traženje Troje i ostataka iz tih vremena?

Što ti uzastopno podizanje naselja na Hisarliku govori o geografskom položaju toga mjesta?

Do danas je iskapanjima otkriveno 13 različitih slojeva naseljavanja toga prostora. Na istom se mjestu gradilo od 3000. g. pr. Kr. do oko 500. godine naše ere. Sloj koji pripada vremenu Trojanskog rata nazvan je Troja VIIa. Taj je grad postojao od 1300. do 1190. g. pr. Kr. U tom su sloju pronašli ostatke lončarije, dijelove ljudskih kostura s oštećenjima iz borbe, tri brončana vrška strelica i tragove vatre. Ostatci građevina ukazuju na ostatke utvrde i zidina.

No, ne slažu se svi da je ta lokacija prava lokacija mitske Troje. Neki tvrde da je prava lokacija u Engleskoj, kod grada Pergama, u Skandinaviji ili čak u susjednoj nam Hercegovini. Meksikanac Roberto Salinas Price 1985. godine objavio je da je prava lokacija Troje uz hercegovačko selo Gabela.