Velike bitke Grčko-perzijskih ratova

Perzijanci su tijekom 6. stoljeću pr. Kr. osvojili Malu Aziju. Tamošnje grčko stanovništvo nije bilo zadovoljno novom vlašću jer su Perzijanci od njih zahtijevali visoke poreze i služenje u vojsci. Sukobi između grčkih polisa i Perzije trajali su od 499. do 449. g. pr. Kr.

Perzijski kralj Darije I. s velikom je flotom zaplovio prema Ateni i odlučio napasti grad s kopna. Brojčano slabiji Atenjani suprotstavili su se Perzijancima 490. g. pr. Kr. na Maratonskome polju. Zahvaljujući hoplitima i izvrsnoj strategiji, uspjeli su pobijediti. Atenske hoplite vodio je vojskovođa Miltijad.

Herodot piše:

Kad su se tako razvrstali i kako su žrtve bile povoljne, čim su dobili dopuštenje, Atenjani su trkom navaljivali na barbare. Prostor među njima nije bio manji od osam stadija (oko 1500 metara). Dok su ih Perzijanci gledali kako navaljuju u trku, počeli su se pripremati da ih dočekaju, a uz to su Atenjanima predbacivali da su ludi i da se posve žele upropastiti, kad su vidjeli da su tako malobrojni i da jurišaju trkom bez podrške konjice ili strijelaca. Tako su mislili barbari, a kad su Atenjani navalili u gustom poretku na barbare, borili su se dostojno spomena. (...) U toj bitki kod Maratona poginulo je šest tisuća i četiri stotine barbara i stotinu i devedeset i dva Atenjanina.

Darije je nakon toga brodovima želio uploviti u atensku luku. Istodobno je Miltijad s vojskom krenuo prema Ateni. Stigavši prije Danja, osigurao je obranu grada. Darije se nije iskrcao, nego se sa svojom flotom vratio u Aziju.

Darija je na prijestolju naslijedio sin Kserkso. I njega je privlačila očeva zamisao da Grke treba pokoriti. Tri je godine pripremao napad s kopna i mora. Feničane je iskoristio kao mornare, a kopnenu je vojsku sastavio od pokorenih naroda. Kserkso je zauzeo Helespont i tako Grcima prekinuo opskrbu crnomorskim žitom. Atenjani su za to vrijeme izgradili moćnu flotu i sklopili savez sa Spartom.

U ljeto 480. godine pr. Kr. dvije kopnene vojske sukobile su se kod Termopila. Taj je klanac bio jedini put kojim su Perzijanci mogli ući u Atiku. Grčkom kopnenom vojskom zapovijedao je spartanski kralj i vojskovođa Leonida. Prema zapisima, on je u Termopilskom klancu s oko 7000 vojnika onemogućavao prodor nadbrojnog neprijatelja. Uspješnu obranu vodili su sve do trenutka izdaje. Naime, jedan prebjegli Grk odao je Perzijancima tajnu klanca – pokazao im je obilazni put i omogućio Kserksu da Leonidu napadne s leđa. Opkoljeni Grci nisu imali izgleda. Ostavši samo s dijelom hoplita, Leonida se borio do smrti. Dugo je vremena prevladavala legenda da je u posljednjoj bitci Leonida vodio samo 300 Spartanaca. Nakon toga Perzijanci su lako prodrli u Atiku pa su Atenu razrušili i zapalili. Stanovnici su pobjegli na obližnje otoke Salaminu i Eginu.

Na mjestu bitke podizani su razni spomenici, od kojih najstariji nosi riječi grčkog pjesnika Simonida:

Pođi, neznanče, Sparti pripovjedi:
Pali smo slušajuć što nam zapovijedi.

  • Pojasni što je Simond time želio reći.

Bitka kod Termopila zaokupljala je umjetnike koji su slikali, pisali i snimali mnogobrojna djela na temu junaštva malobrojnih Spartanaca. Iznimnu je popularnost doživio film 300 snimljen 2007. godine. U sceni iz filma vidimo Leonidu u borbi s perzijskim vojnicima.

Opiši scenu iz filma. Možeš li razlikovati sukobljene strane? Na što se odnosi naslov filma?

Napomena: Film sadržava scene nasilja i ne preporučuje se mlađima od 12 godina.

Kserkso je nakon osvajanja Atene bio uvjeren i u pobjedu svoje mornarice. Herodot navodi da je sjedio na uzvisini na zlatnome prijestolju i gledao kako se gomilaju brodovi u Salaminskom tjesnacu. Grčkim brodovima zapovijedao je iskusni Atenjanin Temistoklo. Bitka je počela rano ujutro i završila je do noći. Grci su glumili povlačenje i tako naveli Perzijance da napadnu. Usmjerili su ih u uski prolaz, a onda naglo okrenuli brodovlje i napali te su uništili velike i trome perzijske brodove. Golema perzijska flota bila je potopljena. Herodot navodi da je stradalo 200 perzijskih i samo 40 grčkih trijera te da je Kserkso odmah otišao iz Grčke i vratio se u Aziju. Kopnena vojska borila se još neko vrijeme. Konačno je poražena sljedeće godine kod Plateje.

Velike bitke grčko-perzijskih ratova

Uvod

Perzijanci su tijekom 6. stoljeću pr. Kr. osvojili Malu Aziju. Tamošnje grčko stanovništvo nije bilo zadovoljno novom vlašću jer su Perzijanci od njih zahtijevali visoke poreze i služenje u vojsci. Sukobi između grčkih polisa i Perzije trajali su od 499. do 449. g. pr. Kr.

Bitka na Maratonskom polju

Perzijski kralj Darije I. s velikom je flotom zaplovio prema Ateni i odlučio napasti grad s kopna. Brojčano slabiji Atenjani suprotstavili su se Perzijancima 490. g. pr. Kr. na Maratonskome polju. Zahvaljujući hoplitima i izvrsnoj strategiji, uspjeli su pobijediti. Atenske hoplite vodio je vojskovođa Miltijad.

Herodot piše:

Kad su se tako razvrstali i kako su žrtve bile povoljne, čim su dobili dopuštenje, Atenjani su trkom navaljivali na barbare. Prostor među njima nije bio manji od osam stadija (oko 1500 metara). Dok su ih Perzijanci gledali kako navaljuju u trku, počeli su se pripremati da ih dočekaju, a uz to su Atenjanima predbacivali da su ludi i da se posve žele upropastiti, kad su vidjeli da su tako malobrojni i da jurišaju trkom bez podrške konjice ili strijelaca. Tako su mislili barbari, a kad su Atenjani navalili u gustom poretku na barbare, borili su se dostojno spomena. (...) U toj bitki kod Maratona poginulo je šest tisuća i četiri stotine barbara i stotinu i devedeset i dva Atenjanina.

Darije je nakon toga brodovima želio uploviti u atensku luku. Istodobno je Miltijad s vojskom krenuo prema Ateni. Stigavši prije Danja, osigurao je obranu grada. Darije se nije iskrcao, nego se sa svojom flotom vratio u Aziju.

Bitka kod Termopila

Darija je na prijestolju naslijedio sin Kserkso. I njega je privlačila očeva zamisao da Grke treba pokoriti. Tri je godine pripremao napad s kopna i mora. Feničane je iskoristio kao mornare, a kopnenu je vojsku sastavio od pokorenih naroda. Kserkso je zauzeo Helespont i tako Grcima prekinuo opskrbu crnomorskim žitom. Atenjani su za to vrijeme izgradili moćnu flotu i sklopili savez sa Spartom.

U ljeto 480. godine pr. Kr. dvije kopnene vojske sukobile su se kod Termopila. Taj je klanac bio jedini put kojim su Perzijanci mogli ući u Atiku. Grčkom kopnenom vojskom zapovijedao je spartanski kralj i vojskovođa Leonida. Prema zapisima, on je u Termopilskom klancu s oko 7000 vojnika onemogućavao prodor nadbrojnog neprijatelja. Uspješnu obranu vodili su sve do trenutka izdaje. Naime, jedan prebjegli Grk odao je Perzijancima tajnu klanca – pokazao im je obilazni put i omogućio Kserksu da Leonidu napadne s leđa. Opkoljeni Grci nisu imali izgleda. Ostavši samo s dijelom hoplita, Leonida se borio do smrti. Dugo je vremena prevladavala legenda da je u posljednjoj bitci Leonida vodio samo 300 Spartanaca. Nakon toga Perzijanci su lako prodrli u Atiku pa su Atenu razrušili i zapalili. Stanovnici su pobjegli na obližnje otoke Salaminu i Eginu.

Na mjestu bitke podizani su razni spomenici, od kojih najstariji nosi riječi grčkog pjesnika Simonida:

Pođi, neznanče, Sparti pripovjedi:
Pali smo slušajuć što nam zapovijedi.

  • Pojasni što je Simond time želio reći.

Bitka kod Termopila zaokupljala je umjetnike koji su slikali, pisali i snimali mnogobrojna djela na temu junaštva malobrojnih Spartanaca. Iznimnu je popularnost doživio film 300 snimljen 2007. godine. U sceni iz filma vidimo Leonidu u borbi s perzijskim vojnicima.

Opiši scenu iz filma. Možeš li razlikovati sukobljene strane? Na što se odnosi naslov filma?

Napomena: Film sadržava scene nasilja i ne preporučuje se mlađima od 12 godina.

Bitka kod Salamine i kraj rata

Kserkso je nakon osvajanja Atene bio uvjeren i u pobjedu svoje mornarice. Herodot navodi da je sjedio na uzvisini na zlatnome prijestolju i gledao kako se gomilaju brodovi u Salaminskom tjesnacu. Grčkim brodovima zapovijedao je iskusni Atenjanin Temistoklo. Bitka je počela rano ujutro i završila je do noći. Grci su glumili povlačenje i tako naveli Perzijance da napadnu. Usmjerili su ih u uski prolaz, a onda naglo okrenuli brodovlje i napali te su uništili velike i trome perzijske brodove. Golema perzijska flota bila je potopljena. Herodot navodi da je stradalo 200 perzijskih i samo 40 grčkih trijera te da je Kserkso odmah otišao iz Grčke i vratio se u Aziju. Kopnena vojska borila se još neko vrijeme. Konačno je poražena sljedeće godine kod Plateje.