Kako su živjeli antički Grci?

Život Atenjana

Atensko je društvo bilo strogo patrijarhalno i žene nisu imale građanskih prava. Udavale su se mlade i cijeli život provodile pod tutorstvom supruga ili najbližega muškog srodnika. Žene nisu smjele niti boraviti u istoj prostoriji s muškarcima niti s njima blagovali. Vrijeme su provodile u ženskim odajama s djecom i robinjama predući vunu. Atenjanka iz aristokratske obitelji nije smjela izaći u javnost bez pratnje.

Ksenofont o muškarcima i ženama: ... običaj spaja u jedan par muškarca i ženu: kao što ih je bog stvorio partnerima u rađanju djece, tako i običaj ih čini partnerima u domaćinstvu. (...) ženi je pristojnije sjediti doma nego se nalaziti izvan njega, a muškarcu je sramotnije sjediti doma negoli se brinuti o vanjskim poslovima. (...) bit će ti potrebno sjediti doma: i poslati izvan doma one sluge kojima je to posao, (...) a kome je dužnost raditi u kući, njih nadgledati; primati ono što se unosi u dom: što se od toga treba trošiti, ti trebaš raspodijeliti, a što treba ostaviti u zalihi, o tome si dužna brinuti i gledati da količina predznačena za trošenje tijekom godine ne bude istrošena u mjesec; kad ti donesu vunu, trebaš se pobrinuti o izradi odjeće iz nje kome treba. I da su sušene zalihe pogodne za jelo, tebi je dužnost brinuti. (...)

Koja je, prema Ksenofontu, razlika između muškaraca i žena? Koje su dužnosti žene? U kojoj su mjeri žene značajne za funkcioniranje kućanstva? Zaključi gdje se proizvodila većina odjeće. Istraži autorovo porijeklo. Što misliš kako su njegovo porijeklo i spol utjecali na njegove stavove o ženama?

Stanovanje

Grčka kuća

Sportske aktivnosti bile su rezervirane isključivo za muškarce koji su vježbali potpuno nagi. Tjelesna aktivnost smatrala se sastavnim dijelom odgoja pojedinca, a neizbježan je bio i dio vojne obuke. Svete igre i vjerske svetkovine, često slavljene i po nekoliko dana, također su predstavljale važan dio u životu svakoga Grka.

Obrazovanje djece

Najbogatiji su imali privatne učitelje, a za djecu imućnih građana postojale su male škole u kojima je bilo od 10 do 15 učenika. Atenski dječaci krenuli su u školu sa 7 godina. Osnovno obrazovanje sastojalo se od čitanja i pisanja, tjelesnoga odgoja i glazbe. Pisalo se zašiljenom pisaljkom po voštanoj tablici ili po komadu keramike. Dijelovi književnih tekstova učili su se napamet. Matematici je posvećivano malo pažnje.

Što misliš tko je i kako odgajao djecu iz siromašnih obitelji?

Kako doznajemo o životu antičkih Grka?

Kako doznajemo o životu antičkih Grka?

Prisjeti se vrsta povijesnih izvora. Pogledaj videoisječak i zaključi kako doznajemo podatke o životu antičkih Grka. Što sve možemo doznati na temelju arheoloških nalaza novca? Jesu li pisani izvori važniji od drugih vrsta izvora?

Kako su živjeli antički Grci?

Život Atenjana

Život Atenjana bitno se razlikovao od života Spartanaca. Atensko je stanovništvo jutro provodilo na agori raspravljajući o politici, trgovini i događajima u gradu. Zatim su veći dio dana boravili u vježbalištu. Tamo su jačali svoja tijela. U sklopu vježbališta nalazile su se i knjižnice tako da su Atenjani osim tijela razvijali i duh. Navečer bi, družeći se i zabavljajući se, vodili duge razgovore. Pili su dosta vina i uživali u hrani.

Atensko je društvo bilo strogo patrijarhalno i žene nisu imale građanskih prava. Udavale su se mlade i cijeli život provodile pod tutorstvom supruga ili najbližega muškog srodnika. Žene nisu smjele niti boraviti u istoj prostoriji s muškarcima niti s njima blagovali. Vrijeme su provodile u ženskim odajama s djecom i robinjama predući vunu. Atenjanka iz aristokratske obitelji nije smjela izaći u javnost bez pratnje.

Ksenofont o muškarcima i ženama: ... običaj spaja u jedan par muškarca i ženu: kao što ih je bog stvorio partnerima u rađanju djece, tako i običaj ih čini partnerima u domaćinstvu. (...) ženi je pristojnije sjediti doma nego se nalaziti izvan njega, a muškarcu je sramotnije sjediti doma negoli se brinuti o vanjskim poslovima. (...) bit će ti potrebno sjediti doma: i poslati izvan doma one sluge kojima je to posao, (...) a kome je dužnost raditi u kući, njih nadgledati; primati ono što se unosi u dom: što se od toga treba trošiti, ti trebaš raspodijeliti, a što treba ostaviti u zalihi, o tome si dužna brinuti i gledati da količina predznačena za trošenje tijekom godine ne bude istrošena u mjesec; kad ti donesu vunu, trebaš se pobrinuti o izradi odjeće iz nje kome treba. I da su sušene zalihe pogodne za jelo, tebi je dužnost brinuti. (...)

Koja je, prema Ksenofontu, razlika između muškaraca i žena? Koje su dužnosti žene? U kojoj su mjeri žene značajne za funkcioniranje kućanstva? Zaključi gdje se proizvodila većina odjeće. Istraži autorovo porijeklo. Što misliš kako su njegovo porijeklo i spol utjecali na njegove stavove o ženama?

Stanovanje

Grčka kuća

Društveni život

Sportske aktivnosti bile su rezervirane isključivo za muškarce koji su vježbali potpuno nagi. Tjelesna aktivnost smatrala se sastavnim dijelom odgoja pojedinca, a neizbježan je bio i dio vojne obuke. Svete igre i vjerske svetkovine, često slavljene i po nekoliko dana, također su predstavljale važan dio u životu svakoga Grka.

Obrazovanje djece

Najbogatiji su imali privatne učitelje, a za djecu imućnih građana postojale su male škole u kojima je bilo od 10 do 15 učenika. Atenski dječaci krenuli su u školu sa 7 godina. Osnovno obrazovanje sastojalo se od čitanja i pisanja, tjelesnoga odgoja i glazbe. Pisalo se zašiljenom pisaljkom po voštanoj tablici ili po komadu keramike. Dijelovi književnih tekstova učili su se napamet. Matematici je posvećivano malo pažnje.

Što misliš tko je i kako odgajao djecu iz siromašnih obitelji?

Kako doznajemo o životu antičkih Grka?

Kako doznajemo o životu antičkih Grka?

Prisjeti se vrsta povijesnih izvora. Pogledaj videoisječak i zaključi kako doznajemo podatke o životu antičkih Grka. Što sve možemo doznati na temelju arheoloških nalaza novca? Jesu li pisani izvori važniji od drugih vrsta izvora?