U zagrebačkom Arheološkom muzeju čuvaju se ostatci vrlo vrijednoga ostatka prošlosti koji svjedoči o grčkoj kolonizaciji naše jadranske obale. U ovoj ćemo jedinici istražiti o čemu se zapravo radi.

Premda cijeli tekst nije dostupan, istraživači su dijelove preveli, a ostalo nadopunili pretpostavkama na temelju drugih sličnih povijesnih dokumenata. Takav tekst glasi:

Neka je sa srećom.
Za hijeromnamona   Praksidama [Mahaneja mjeseca utvrđen je ugovor o osnivanju naseobine između] Isejaca te Pila i njegova sina Daza. Ovo [su osnivači naseobine ugovorili] i narod odlučio: da oni koji su prvi [zauzeli zemlju] i obzidali grad dobiju posebno zemljište za gradnju kuće unutar utvrđenoga grada, posebno s dijelom, a od zemlje koja je [izvan grada] da isti dobiju odvojeno prvi ždrijeb obradive zemlje od tri pletra, a da ostale dijelove; da se zapiše [kakav je ždrijeb i kakav dio] svaki dobio; u trajnom posjedu neka bude njima i [njihovim potomcima] jedanpletar   i pol po svakome; kasniji doseljenici neka dobiju od [neraspodijeljene zemlje u polju] četiri i pol pletra; da se [vlasti zakunu da neće nikad] ni grad ni zemlju ponovno dijeliti; ako netko od vladajućih nešto predloži ili se pak netko složi protiv ove [psefizme, taj neka potpadne pod atimiju  ,] a imetak njegov nek postane narodnim vlasništvom; nekažnjen nek ostane [onaj koji ga ubije]...
Ovi su dobili zemlju i obzidali grad:
Dimani Hili Pamfili

Razmisli što se iz Lumbardske psefizme ne može doznati o osnivanju kolonije. Kada je osnovana? Možemo li na temelju interpretacije samo pronađenih dijelova dobiti potpunu sliku o osnivanju kolonije? Kako znanstvenici donose pretpostavke o ostatku sadržaja?

Na stranicama HRT-a pogledaj vijest o pronalasku novoga dijela psefizme u ljeto 2018. godine.