Atenska demokracija

Atenska demokracija temeljila se na građanstvu koje su činili svi atenski muškarci stariji od dvadeset godina koji su sudjelovali u radu narodne skupštine (žene i robovi bili su isključeni). Kako je funkcionirala atenska demokracija istražujemo u ovoj jedinici.

Povjesničar Tukidid je napisao:

Mi imamo ustav koji se ne ugleda u zakone susjeda, nego smo mi sami štoviše uzorom nekome, a ne da bismo se ugledali u druge. I nazvan je imenom pučka vlada jer se ne oslanja na malo njih, nego na mnoštvo, a svi imaju jednakost pred zakonom u privatnim razmiricama. Što se pak tiče javnoga života, svatko se poštuje kako je u čemu na dobru glasu, ne po pripadnosti jačoj državnoj stranci, nego po vrsnoći; nitko opet nije zbog siromaštva spriječen neznatnim ugledom ako samo može učiniti državi što dobro. (...) Isti ljudi brinu se jednako za domaće poslove kao i za državne, a i oni, koji se posvetiše drugim poslovima, nisu nevješti državnoj upravi. Mi jedini držimo onoga, koji ne učestvuje u državnim poslovima, ne dokonim, nego beskorisnim članom.

Analiza izvora:

O čemu govori Tukidid?

Kakav odnos ima prema susjednim državama?

Na koga se oslanja pučka vlada o kojoj govori?

Što znači da svi imaju „jednakost pred zakonom u privatnim razmiricama“?

Koju vrlinu Tukidid ističe kao glavnu?

Što misliš zašto je važno brinuti se za državne poslove?

Zašto onoga tko ne sudjeluje u državnim poslovima smatra beskorisnim članom?

Organizirajte raspravu u razredu o sličnostima i razlikama antičke i moderne demokracije. Više o modernoj demokraciji istražite uz pomoć učiteljice/učitelja. Podijelite se u razredu na dvije skupine. Jedna skupina neka pokuša pronaći sličnosti, a druga razlike.

Ostracizam

Atenski zakonodavac Klisten uveo je ostracizam – sud građana na kojemu su mogle biti osuđene osobe za koje se smatralo da predstavljaju opasnost za demokraciju. Na glinenu pločicu (ostrakon) ispisivalo se ime sumnjive osobe. Svaki je građanin mogao slobodno napisati bilo čije ime. Ostracizam se organizirao jedanput na godinu, a progon bi trajao deset godina. Glasovalo se na agori, a datum je određivala narodna skupština. Za ostracizam se moralo izjasniti najmanje 6000 Atenjana. Ako je broj bio manji, te godine nitko nije bio kažnjen.

  • Što uočavaš na predmetu na slici – kojim se pismom pisalo?
  • Zašto nisu pisali imena na papiriću?

Razmisli: Je li ostracizam dobar način zaštite demokracije ili se može zloupotrijebiti?

Zašto je za Atenjane bila važna odanost polisu?

Možeš li odanost atenskom polisu usporediti s današnjim odnosom prema rodnome gradu?

Zašto su stari Atenjani podređivali privatni život javnim poslovima i zajedničkomu dobru?

Što misliš, zašto je u antičko doba toliko važna pripadnost zajednici i njezino blagostanje?

Atenska demokracija

Atenska demokracija temeljila se na građanstvu koje su činili svi atenski muškarci stariji od dvadeset godina koji su sudjelovali u radu narodne skupštine (žene i robovi bili su isključeni). Kako je funkcionirala atenska demokracija istražujemo u ovoj jedinici.

Povjesničar Tukidid je napisao:

Mi imamo ustav koji se ne ugleda u zakone susjeda, nego smo mi sami štoviše uzorom nekome, a ne da bismo se ugledali u druge. I nazvan je imenom pučka vlada jer se ne oslanja na malo njih, nego na mnoštvo, a svi imaju jednakost pred zakonom u privatnim razmiricama. Što se pak tiče javnoga života, svatko se poštuje kako je u čemu na dobru glasu, ne po pripadnosti jačoj državnoj stranci, nego po vrsnoći; nitko opet nije zbog siromaštva spriječen neznatnim ugledom ako samo može učiniti državi što dobro. (...) Isti ljudi brinu se jednako za domaće poslove kao i za državne, a i oni, koji se posvetiše drugim poslovima, nisu nevješti državnoj upravi. Mi jedini držimo onoga, koji ne učestvuje u državnim poslovima, ne dokonim, nego beskorisnim članom.

Analiza izvora: 

  • O čemu govori Tukidid?
  • Kakav odnos ima prema susjednim državama?
  • Na koga se oslanja pučka vlada o kojoj govori?
  • Što znači da svi imaju „jednakost pred zakonom u privatnim razmiricama“?
  • Koju vrlinu Tukidid ističe kao glavnu?
  • Što misliš zašto je važno brinuti se za državne poslove?
  • Zašto onoga tko ne sudjeluje u državnim poslovima smatra beskorisnim članom?

Rasprava

Organizirajte raspravu u razredu o sličnostima i razlikama antičke i moderne demokracije. Više o modernoj demokraciji istražite uz pomoć učiteljice/učitelja. Podijelite se u razredu na dvije skupine. Jedna skupina neka pokuša pronaći sličnosti, a druga razlike.

Ostracizam

Atenski zakonodavac Klisten uveo je ostracizam – sud građana na kojemu su mogle biti osuđene osobe za koje se smatralo da predstavljaju opasnost za demokraciju. Na glinenu pločicu (ostrakon) ispisivalo se ime sumnjive osobe. Svaki je građanin mogao slobodno napisati bilo čije ime. Ostracizam se organizirao jedanput na godinu, a progon bi trajao deset godina. Glasovalo se na agori, a datum je određivala narodna skupština. Za ostracizam se moralo izjasniti najmanje 6000 Atenjana. Ako je broj bio manji, te godine nitko nije bio kažnjen.

  • Što uočavaš na predmetu na slici – kojim se pismom pisalo?
  • Zašto nisu pisali imena na papiriću?

Razmisli: Je li ostracizam dobar način zaštite demokracije ili se može zloupotrijebiti?

Pitanja za razmišljanje i raspravu

  • Zašto je za Atenjane bila važna odanost polisu?
  • Možeš li odanost atenskom polisu usporediti s današnjim odnosom prema rodnome gradu?
  • Zašto su stari Atenjani podređivali privatni život javnim poslovima i zajedničkomu dobru?
  • Što misliš, zašto je u antičko doba toliko važna pripadnost zajednici i njezino blagostanje?