Graditeljsko umijeće Rimljana

Rimljani su bili vješti graditelji. Kako to možemo tvrditi? U Hrvatskoj i brojnim drugima državama današnjeg svijeta još uvijek možemo vidjeti ostatke njihove gradnje. Neke su građevine toliko kvalitetno građene da ih još i danas koristimo.

Rimljani su se posebno istaknuli u arhitekturi. Od etruščanskih graditelja preuzeli su tehniku izrade lukova i svodova, a od grčkih masivne stupove. Usavršili su gradnju lukova, tako da su mogli izgraditi kupolu.

Najpoznatija građevina s kupolom i grčkim stupovima jest Panteon. Rimski Panteon podignut je kao hram i bio je posvećen svim bogovima. Pogledaj kako izgleda unutrašnjost Panteona (možeš koristiti i naočale za virtualnu stvarnost):

Gradove su gradili prema geometrijskom pravilu. Dvije glavne ulice križale su se pod pravim kutom. Svaka je imala smjer istok – zapad ili sjever – jug. Sporedne ulice bile su paralelne s glavnima. Na sjecištu dviju glavnih ulica nalazio se trg – forum. Forum je bio središte javnoga života Rimljana, na njemu se trgovalo i razmjenjivalo informacije.

Od 4. st. pr. Kr. Rimljani počinju graditi ceste po kojima su ostali zapamćeni. Bile su toliko kvalitetne da su se neke očuvale do danas. Iako su ceste postojale u Grčkoj i na istoku, rimski graditelji uveli su novost – popločavali su ih kamenom. Široke su bile oko 3 metra, dovoljno da se mimoiđu kola. Alat za gradnju bio je jednostavan: trnokop, lopata, čekić i motika. Izgradnja je zahtijevala mnogo radne snage i novca.

Ceste su najprije povezivale gradove na Apeninskome poluotoku. Prva je bila Via Appia koja je Rim povezivala s Kapuom. Kasnije je produžena do luke Brundizija (danas Brindisija) na Jadranskome moru. Da bi se prešla udaljenost od Rima do te luke, bilo je potrebno pet dana. Ceste su povezivale Rim i najudaljenije provincije. Od tada pa sve do danas održala se izreka: svi putovi vode u Rim.

Razmisli: Zašto je za rimsku državu bilo iznimno važno imati kvalitetne ceste i povezati Rim s provincijama?

Veliki cirk (Circus maximus) bio je najveća građevina antičkoga Rima. Prema rimskoj tradiciji, sagrađen je u 6. stoljeću pr. Kr., ali je više puta iznova građen i obnavljan. Prvobitno je služio za održavanje različitih natjecanja, igara i festivala, prikazivanje divljih zvijeri, a u njemu su se održavale i gladijatorske borbe. Glavna su mu namjena ipak bila utrke kola s dva ili četiri upregnuta konja. Isprva je Veliki cirk imao drvene tribine, a kasnije je dobio kamene lukove i tribine. Najveće je dimenzije imao u vrijeme cara Trajana, kad je bio duži od 600 metara, širi od 200 metara i imao više od 300 000 sjedećih mjesta. Staza je bila uzdužno odijeljena središnjim prostorom dugim 340 metara nazvanim spina, kojim je trkalište činilo krug koji su kola morala prijeći u pravilu sedam puta, vozeći u smjeru suprotnome od kazaljke na satu. Spina je bila ukrašena kipovima i malim svetištima. Danas je Veliki cirk travnata površina na kojoj se još uvijek vidi spina, a stanovnicima Rima služi za šetanje kućnih ljubimaca.

Postoje li danas slične građevine? Postoje li i danas slična natjecanja? Koliko danas sportski stadioni imaju sjedećih mjesta? Postoji li i u tvojem mjestu neka građevina iz prošlosti koja danas ima drugu namjenu? Istraži.

Graditeljsko umijeće Rimljana

Vješti graditelji

Rimljani su bili vješti graditelji. Kako to možemo tvrditi? U Hrvatskoj i brojnim drugima državama današnjeg svijeta još uvijek možemo vidjeti ostatke njihove gradnje. Neke su građevine toliko kvalitetno građene da ih još i danas koristimo.

Rimska arhitektura

Rimljani su se posebno istaknuli u arhitekturi. Od etruščanskih graditelja preuzeli su tehniku izrade lukova i svodova, a od grčkih masivne stupove. Usavršili su gradnju lukova, tako da su mogli izgraditi kupolu.

Najpoznatija građevina s kupolom i grčkim stupovima jest Panteon. Rimski Panteon podignut je kao hram i bio je posvećen svim bogovima. Pogledaj kako izgleda unutrašnjost Panteona (možeš koristiti i naočale za virtualnu stvarnost):

Gradove su gradili prema geometrijskom pravilu. Dvije glavne ulice križale su se pod pravim kutom. Svaka je imala smjer istok – zapad ili sjever – jug. Sporedne ulice bile su paralelne s glavnima. Na sjecištu dviju glavnih ulica nalazio se trg – forum. Forum je bio središte javnoga života Rimljana, na njemu se trgovalo i razmjenjivalo informacije.

Svi putovi vode u Rim

Od 4. st. pr. Kr. Rimljani počinju graditi ceste po kojima su ostali zapamćeni. Bile su toliko kvalitetne da su se neke očuvale do danas. Iako su ceste postojale u Grčkoj i na istoku, rimski graditelji uveli su novost – popločavali su ih kamenom. Široke su bile oko 3 metra, dovoljno da se mimoiđu kola. Alat za gradnju bio je jednostavan: trnokop, lopata, čekić i motika. Izgradnja je zahtijevala mnogo radne snage i novca.

Ceste su najprije povezivale gradove na Apeninskome poluotoku. Prva je bila Via Appia koja je Rim povezivala s Kapuom. Kasnije je produžena do luke Brundizija (danas Brindisija) na Jadranskome moru. Da bi se prešla udaljenost od Rima do te luke, bilo je potrebno pet dana. Ceste su povezivale Rim i najudaljenije provincije. Od tada pa sve do danas održala se izreka: svi putovi vode u Rim.

Razmisli: Zašto je za rimsku državu bilo iznimno važno imati kvalitetne ceste i povezati Rim s provincijama?

Veliki cirk

Veliki cirk (Circus maximus) bio je najveća građevina antičkoga Rima. Prema rimskoj tradiciji, sagrađen je u 6. stoljeću pr. Kr., ali je više puta iznova građen i obnavljan. Prvobitno je služio za održavanje različitih natjecanja, igara i festivala, prikazivanje divljih zvijeri, a u njemu su se održavale i gladijatorske borbe. Glavna su mu namjena ipak bila utrke kola s dva ili četiri upregnuta konja. Isprva je Veliki cirk imao drvene tribine, a kasnije je dobio kamene lukove i tribine. Najveće je dimenzije imao u vrijeme cara Trajana, kad je bio duži od 600 metara, širi od 200 metara i imao više od 300 000 sjedećih mjesta. Staza je bila uzdužno odijeljena središnjim prostorom dugim 340 metara nazvanim spina, kojim je trkalište činilo krug koji su kola morala prijeći u pravilu sedam puta, vozeći u smjeru suprotnome od kazaljke na satu. Spina je bila ukrašena kipovima i malim svetištima. Danas je Veliki cirk travnata površina na kojoj se još uvijek vidi spina, a stanovnicima Rima služi za šetanje kućnih ljubimaca.

Postoje li danas slične građevine? Postoje li i danas slična natjecanja? Koliko danas sportski stadioni imaju sjedećih mjesta? Postoji li i u tvojem mjestu neka građevina iz prošlosti koja danas ima drugu namjenu? Istraži.

Najplaćeniji sportaš

Ugledni časopis Forbes na prelasku godine uvijek donosi listu sportaša koji su zaradili najviše novca u protekloj godini. U 2018. godini najviše je zaradio Floyd Mayweather (boksač). Procjenjuje se da je zaradio oko 285 000 000 dolara. Iz njega su poznati nogometaši, golferi i drugi sportaši.Povjesničar Peter Struck smatra da je najveću zaradu u povijesti sporta zaradio rimski vozač četveroprega. Gaj Apulije Dioklo natjecao se u 2. stoljeću i pobijedio u više tisuća utrka. Najčešće je pobjeđivao u samoj završnici utrke, što je bilo uzbudljivo za mnogobrojnu publiku Velikoga cirka. Struck procjenjuje da je zaradio 35 863 120 sestercija, što je oko 15 000 000 000 dolara u današnjoj vrijednosti.

Koliko vrijedi dolar? Kako to možemo doznati? Dobro mjesto za informiranje o vrijednosti stranoga novca jest tečajna lista Hrvatske narodne banke. Izračunaj koliko je kuna zaradio Gaj Apulije Dioklo.