Glazbala s tipkama

Poslušaj poznate pjesme skupine Queen u različitim izvedbama. Razmisli što je sve potrebno da bi izvođači postigli ovako zavidnu razinu izvedbe.

Gledajući ulomak iz poznatog filma Amadeus, opiši s kojim se umijećima može pohvaliti mladi Wolfgang Amadeus Mozart!

Klavir je najpoznatije i najpopularnije glazbalo s tipkama. U klasičnoj je glazbi prisutno u svim razdobljima od baroka nadalje, a koristi se i u različitim popularnim glazbenim žanrovima!

Što upotrebljava kao izvor zvuka mladi pijanist na početku videozapisa? Prepoznaješ li još jednu poznatu skladbu tijekom njegove virtuozne izvedbe?

U 18. stoljeću (1709. godine), Bartholomeo Cristofori iz talijanskoga grada Firence, ujedinjuje obilježja klavikorda i čembala te u glazbalo ugrađuje batiće i naziva ga gravicembalo col piano e forte, što bi značilo čembalo s tihim i glasnim zvukom. Time nastaje klavir, koji postaje glazbalo zavidnih zvukovnih mogućnosti spram čembala!

Klavir je tijekom povijesti dobivao više različitih naziva. U hrvatskome jeziku rabimo i riječ glasovir, što bi značilo vir glasova, to jest vrtlog zvukova. Udomaćio se i strani naziv piano, po kojem se svirači klavira najčešće zovu pijanisti.

I samo jedan klavir može biti dostojna zamjena orkestru, ali kad pijanisti žele izvesti glazbene vrste poput koncerta i simfonije, ili pak glazbeno-scenska djela poput opere, nerijetko se udružuju dva (ili čak više) pijanista. Mnoge su skladbe izvorno skladane za klavirski duo – izvođači sviraju na dva klavira, ili za klavir četveroručno – dva pijanista sviraju za jednim klavirom.

Usporedi izvedbe popularnih skladbi klavirista virtuoza današnjice! Istraži njihove životopise.

Klavijatura ima 88 tipki koje su bijele i crne boje. Opiši na koji su način tipke raspoređene!

Klavir ima poseban mehanizam otpuštanja i prigušivanja, a dijelovi tog mehanizma su tipke i batići. Ton se na klaviru dobiva pritiskom prsta na tipku, čime se pokreće mehanizam koji će pogurati batić koji će potom udariti o žicu. Jačina i dužina tona mogu se regulirati i s pomoću klavirskih pedala.

Pogledaj sastavne dijelove klavira na slikama!

Različite nijanse jačine i boje zvuka, kao i ostale važne značajke poput tempa i ritma, uvelike utječu na naš doživljaj skladbe. Poslušaj sljedeće izvedbe i opiši svoj doživljaj glazbe. Odredi o kojoj je vrsti glazbe riječ i opiši ulogu klavira u svim izvedbama!

Kojoj vrsti glazbe pripadaju neka glazbena djela i izvedbe iz prethodnog primjera?

Pogledaj videozapis u kojem glumac Rowan Atkinson na zabavan način pokušava ukazati na koji način pijanist doživljava glazbu prigodom vlastite izvedbe!

Samostalno istraži izvedbe poznatih svjetskih pijanista te promatraj i usporedi njihove izraze lica i pokrete tijelom prilikom sviranja.

Nerijetko su odlični pijanisti znali iskoristiti svoj virtuozitet i u svrhu zabave! Victor Borge je među najsjajnijim pijanistima komičarima. Na koji način nasmijava publiku? Samostalno istraži koji su svjetski poznati glazbeni virtuozi - komičari današnjice!

Poslušaj ove izvedbe i odredi vrste glazbe. Opiši zvuk orgulja i usporedi ga sa zvukom klavira!

Orgulje su izrazito moćno glazbalo bogatog zvučnog volumena i boje! Razvile su se oko 1400. godine u zapadnoj Europi i već su u 15. stoljeću potvrdile svoje mjesto glavnoga glazbala u crkvi, koja je njihovo prirodno okružje. Cijevi orgulja svojim veličanstvenim izgledom ukrašavaju ambijent crkve, koncertne dvorane ili bilo kojeg prostora u kojem se orgulje nalaze. Cijevi su po skupinama grupirane u različite registre. Zbog velikog broja registara – čak i do stotinu kod velikih koncertnih orgulja - orgulje imaju tako bogat i moćan zvuk pa se s pravom često nazivaju kraljicom glazbala.

Upoznaj se s dijelovima orgulja!

Na orguljama se nalaze okrugle ručice (manubriji) s kojima se mogu odabrati i kontrolirati registri. Neki od zanimljivijih registara su koralni registar, flaute, gudački registar, celeste, te različite svirale s jezičcima koje mogu oponašati zvuk oboe, klarineta i fagota. Registri se mogu svirati i u kombinacijama (miksturama). Zbog toga što njihov zvuk proizvode svirale pod utjecajem strujanja zraka, orgulje pripadaju i puhaćim (aerofonim) glazbalima. Orgulje imaju nekoliko klavijatura koje se sviraju rukama (manuali) te klavijaturu od pedala koja se svira nogama.

Pogledaj zanimljiv videozapis o orguljama. Što se zanimljivo može saznati iz ovog videozapisa?

Koliko manuala imaju orgulje u ovom videozapisu? Čuju li se različiti registri? Kako orguljaš mijenja registre? Pokušajte opisati cipele orguljaša! Je li izvođačev stil odijevanja tipičan za orguljaša?

Ovdje vidimo povijesne orgulje iz 1521. godine koje se nalaze u Firenci. Koliko imaju manuala?

Orgulje su se često nalazile u kinima i kazalištima, a njihova je uloga bila pratnja predstavama ili nijemim filmovima. S početka 20. stoljeća poznate su čuvene Wurlitzer orgulje.

Ulični svirači često zabavljaju prolaznike upravljajući ručnim orguljama ili verglom. Osim malih ručnih orgulja, postoje i velike mehaničke orgulje. Prouči na koji način reproduciraju glazbu i usporedi ih s mehaničkim klavirom!

U 20. su stoljeću izumljene i elektromehaničke orgulje, a među njima su najpoznatije bile Hammond orgulje, nastale 1934. godine. Takve su orgulje postale osobito popularne šezdesetih i sedamdesetih godina u jazz, blues i rock and roll glazbi.

Poslušaj skladbe i pokušaj usporediti zvuk čembala s klavirom i orguljama!

Na čembalu, koji je preteča klavira, zvuk se umjesto udarcem batića o žicu dobiva trzanjem žice. Trzalica (plektrum) izrađena je od ptičjeg pera ili kože i utaknuta je na tanki štapić kojim se proizvodi zvuk. Za razliku od klavira, zvuk na čembalu je kratkoga trajanja te su skladatelji na različite načine pokušavali stvoriti privid duljega trajanja – tonovi su se u skladbama često ponavljali i dodatno ukrašavali (ornamentirali).

Ponavljanje tonova i ukrašavanje može se jako dobro čuti u Scarlattijevoj Toccati!

Čembalo je bilo jedno od najznačajnijih glazbala u razdoblju baroka, a razvio ga je belgijski graditelj glazbala Hans Ruckers oko 1580. godine. U 17. i 18. stoljeću, čembalo je bilo neizostavno glazbalo baroknoga orkestra i na njemu se izvodila harmonijska pratnja (basso continuo). Skladatelji su pisali skladbe i za čembalo solo.

Koja je ovdje uloga čembala? Koja još glazbala prepoznaješ?

Čembalo se od nekih svojih prethodnika razlikuje i po smještaju žica u odnosu na klavijaturu. Kod virginala su žice smještene usporedno s klavijaturom, kod spineta dijagonalno nadesno, a kod čembala pod pravim kutom u odnosu na klavijaturu.

Pogledaj zanimljiv videozapis o ukrašavanju čembala! Pokušaj samostalno nacrtati slične ukrase!

Poslušajte čelestu u kombinaciji sa zvukom sintesajzera.

Harmoniku je izumio Cyrill Demian, 1829. godine u Beču (Austrija). Tijekom 19. stoljeća harmonika postaje popularnim glazbalom. Pogledaj videozapise i usporedi različite tipove harmonika. Po čemu se sve razlikuju?

Fotografiju glazbala pridruži nazivu!

Poslušaj harmoniku kao komorno i kao orkestralno glazbalo!

Melodika je popularno malo, lagano i lako prenosivo glazbalo, upotrebljivo u različitim situacijama. Kod melodike se zvuk proizvodi piskovima, vrlo slično kao kod harmonike. Na vrhu se nalazi klavijatura, a svira se upuhivanjem zraka kroz usnik i istovremenim pritiskom na tipku. Kako bi glazbeniku sviranje bilo olakšano, na melodiku se može pričvrstiti malo duža cijev koja omogućuje drugačije pozicioniranje klavijature.

Opiši i usporedi sljedeće videozapise!

Elektronička glazba doživljava nagli razvoj nakon drugoga svjetskog rata, u drugoj polovini 20. stoljeća. Skladatelji su uvelike eksperimentirali s novim načinima dobivanja zvuka i izumili su raznovrsne elektroničke sklopove koji proizvode različite zvukove.

Sintesajzer je izumio Robert Moog 1965. godine u SAD-u, a ideja vodilja njegova izuma bilo je traganje za oponašanjem zvukovnih boja različitih glazbala, ali i drugih zanimljivih zvukova. Sintesajzer je zapravo sintetizator zvuka, po čemu je i dobio ime.

Usporedi izgledom i zvukom klavir i sintesajzer. Što bi im bilo zajedničko, a što je drugačije?

Opiši i usporedi sljedeće videozapise!

Istraži poznate proizvođače klavira i ostalih glazbala s tipkama!

Klavirom i pijanistima pozabavila se čak i tvrtka LEGO. Pogledaj videozapis u kojem se pomoću lego kockica može složiti klavir s poznatim pijanistom Arthurom Rubinsteinom. Otkrij koji se još pijanisti mogu „izgraditi“ od lego kockica!

Prouči ovaj zanimljiv projekt koji omogućuje klaviru napravljenom od lego kockica samostalno sviranje!