Pojmovnik
za 6. razred

Akuzativ izriče predmet na kojem se vrši radnja. Odgovara na pitanja Koga?, Što?.

Aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme. Tvori se od svršenih glagola.

Bašćanska ploča jest najznamenitiji hrvatski jezični, književni, povijesni i pravni spomenik. Nastala je oko 1100. godine. Pisana je glagoljicom.

Branimirov natpis nastao je 879. godine. Sastoji se od triju komada. Pisan je latinicom na latinskome jeziku.

Bilješka je napisana u obliku jedne rečenice ili nekoliko rečenica. Opširnija je od natuknice. Sadržava važne pojedinosti određenoga sadržaja.

Brojevi mogu biti glavni i redni. Glavni brojevi označuju količinu (koliko čega ima). Redni brojevi označuju poredak (koje po redu).

Brojevne imenice su riječi koje izriču količinu, a imaju oblik imenice.

Čestice ili riječce jesu riječi koje služe za preoblikovanje rečenica, isticanje, potvrđivanje i nijekanje.

Darovnica kneza Trpimira najstarija je isprava s dvora hrvatskih vladara pisana latinicom na latinskome jeziku. Nastala je 852. godine i prva je isprava u kojoj se spominje hrvatsko ime.

Dativ izriče smjer kretanja, namjenu. Odgovara na pitanja Komu?, Čemu?.

Dvojezičnost je istodobna uporaba dvaju jezika: materinskoga jezika nacionalne manjine i hrvatskoga jezika.

Dvovidni glagoli mogu biti i nesvršenoga i svršenoga vida.

Elektroničko pismo (e-pismo) jest dulja pisana elektronička poruka.

Futur prvi je glagolsko vrijeme koje izriče da će se radnja dogoditi u budućnosti.

Futur drugi izriče radnju koja će se dogoditi prije neke druge buduće radnje ili istodobnu radnju u budućnosti. Tvori se od svršenoga prezenta pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog.

Genitiv izriče pripadnost i građu. Odgovara na pitanja Koga?, Čega?.

Glagoli su promjenjive riječi. Mijenjaju se po glagolskim osobama.

Glagolske imenice imenuju glagolske radnje.

Glagolski načini jesu glagolski oblici kojima se izriče odnos govorne osobe prema vršenju radnje.

Glagolski pridjev radni jest glagolski oblik koji izriče da tko ili što vrši radnju.

Glagolski pridjev trpni ima obilježje trpljenja radnje. Rabi se i kao pridjev i tada se može sklanjati s imenicom koju dopunjuje.

Glagolski vid gramatičko je obilježje glagola da izriču trajanje radnje – svršenost i nesvršenost radnje.

Glagoljica je nastala od riječi glagoljati, što znači govoriti. Postoje dva tipa glagoljice: obla i uglata (hrvatska). Glagoljična abeceda zove se azbuka. Autori su pisma Ćiril (Konstantin) i Metod (Solunska braća).

Glavni brojevi označuju količinu, koliko čega ima (jedan, dva, tri...). Od glavnih brojeva sklanjaju se jedan, dva, tri, četiri i svi višerječni brojevi koji njima završavaju.

Govor je način izlaganja i izgovaranja prilagođen prigodi.

Govornik je onaj koji dobro drži govore.

Govorništvo je vještina koja njeguje umijeće javnoga govorenja; retorika.

Hrvatski standardni jezik jest službeni jezik u Republici Hrvatskoj.

Imperativ ili zapovjedni način izriče zapovijed, zabranu, savjet, opomenu, poticaj i molbu.

Imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme. Tvori se od nesvršenih glagola.

Infinitiv je neodređeni glagolski oblik. Završava na -ti ili -ći.

Instrumental izriče sredstvo i društvo. Odgovara na pitanja S kim?, Čim?.

Javno govorenje jest govorenje pred publikom, prenosi neku važnu poruku. Izgovorene riječi moraju biti istinite. Rabi se standardni jezik.

Jednorječno ime sastoji se od jedne riječi.

Jezik nacionalnih manjina jest službeni jezik nacionalnih manjina koje žive u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi jesu jedna riječ ili dvije riječi koje upućuju na ono što je važno u sadržaju teksta.

Krnji perfekt izrečen je samo glagolskim pridjevom radnim.

Kondicional prvi jest pogodbeni način koji izriče želju, mogućnost i pogodbu. Tvori se od glagolskoga pridjeva radnog i aorista pomoćnoga glagola biti.

Kondicional drugi tvori se od kondicionala prvog pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog.

Lokativ izriče mjesto i temu radnje. Odgovara na pitanja O kome?, O čemu?.

Materinski jezik jest prvi jezik koji se usvaja bez svjesnoga učenja, najčešće od roditelja odnosno od majke.

Misal po zakonu rimskoga dvora prva je tiskana knjiga pisana glagoljicom na hrvatskome jeziku.

Mjesni govor jest dio zavičajnoga govora kojim se govori u mjestu u kojemu živiš.

Narječja su različiti oblici hrvatskoga jezika. Tri su narječja hrvatskoga jezika: štokavsko (upitna riječ Što?), kajkavsko (upitna riječ Kaj?), čakavsko (upitna riječ Ča?).

Naslov je riječ ili skup riječi koji najavljuje sadržaj o kojemu se piše ili govori.

Nastavak je promjenjivi dio promjenjive riječi.

Natuknica je skup riječi koji služi kao podsjetnik na važno, na nešto što treba zapamtiti.

Neodređeni oblik pridjeva odgovara na pitanje Kakav?. Sklanja se kao imenica.

Neprijelazni glagoli uza se nemaju predmet radnje u akuzativu.

Nepromjenjive riječi ne mijenjaju svoj oblik (prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice).

Nominativ imenuje u rečenici tko što radi, u kojem je što stanju ili što se čim zbiva. Odgovara na pitanja Tko?, Što?.

Odlomak je skup rečenica u tekstu koje povezuje zajednička misao.

Određeni oblik pridjeva odgovara na pitanje Koji?. Sklanja se drukčije od imenice koju dopunjuje, no uvijek su u istome rodu, broju i padežu.

Opis je usmeni ili pisani prikaz važnih pojedinosti koje zapažamo razlićitim osjetilima (vid, sluh, dodir, njuh i okus). Opisivati možemo osobu, predmet, prostor ili pojavu.

Opis unutarnjega prostora može biti subjektivan (slikovito i osjećajno) i objektivan (točne pojedinosti, bez iznošenja stavova i osjećaja).

Opis vanjskoga prostora prikazuje bića, predmete i pojave u nekome vanjskom prostoru te povezanost ljudi i vanjskoga prostora.

Opisivanje osobe je usmeno ili pismeno slikanje osobe riječima. Opisujemo karakteristične pojedinosti te osobe. Pojedinosti opažamo raznim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom, okusom i dodirom). Opisivanje može biti objektivno i subjektivno.

Osnova je nepromjenjivi dio promjenjive riječi.

Osobne zamjenice zamjenjuju osobe koje sudjeluju u razgovoru (ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni, one, ona).

Osobno govorenje privatni je razgovor s vršnjacima, prijateljima, roditeljima, rodbinom... Razmjenjuju se pitanja, odgovori, šali se. Najčešće se ne rabi standardni jezik.

Padeži su različiti oblici iste imenice.

Perfekt je glagolsko vrijeme kojim se izriče radnja koja se dogodila u prošlosti.

Pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme kojim se izriče radnja koja se dogodila prije neke druge prošle radnje.

Pokazne (pridjevne) zamjenice izriču ono što je blisko govornoj, sugovornoj i negovornoj osobi.

Poljički statut nastao je 1440. godine i predstavlja zakonske odredbe općine Poljica. Pisan je hrvatskom ćirilicom / bosančicom.

Portret je opis kojim se cjelovito prikazuje lik: njegov vanjski izgled (stas, odijevanje, držanje/ gesta i ostale pojedinosti) i unutarnje osobine (razmišljanja, osjećaji, govor, odnos prema sebi i drugima...).

Posvojne zamjenice izriču pripada li što 1. (govornoj), 2. (sugovornoj) ili 3. (negovornoj) osobi. Odgovaraju na ista pitanja kao i posvojni pridjevi Čiji?, Čija?, Čije?.

Povaljska listina nastala je 1250. godine i predstavlja najstariji rukopisni spomenik pisan hrvatskom ćirilicom ili bosančicom/ bosanicom.

Povratna zamjenica označuje da se radnja vraća na osobu koja vrši radnju (na vršitelja radnje). Zamjenjuje bilo koju osobnu zamjenicu.

Povratni glagoli uza se imaju povratnu zamjenicu se/sebe ili česticu se.

Povratno-posvojna zamjenica izriče da nešto pripada vršitelju radnje. Zamjenjuje posvojne zamjenice.

Pozivnica je kratka, posebno oblikovana obavijest koja se upućuje odabranim osobama. Sadrži tri osnovne skupine podataka: povod poziva, mjesto i vrijeme događanja te podatke o pozivatelju.

Pravopisni znakovi u pisanome tekstu određuju kako što treba čitati ili razumjeti. Rastavljaju tekst na rečenice i njihove dijelove.

Prepričavanje je pripovijedanje svojim riječima već prije oblikovane priče koju smo pročitali, čuli, vidjeli na filmu…; prerađivanje poznatoga sadržaja.

Prezent je glagolsko vrijeme koje izriče radnju u sadašnjosti.

Pridjevi su riječi kojima se izriču različite osobine ili obilježja bića, stvari i pojava.

Prijedlozi su nepromjenjive riječi kojima se izriču odnosi među bićima, stvarima i pojavama. Stoje ispred imenica i riječi dodanih imenicama. Utječu na oblik riječi ispred kojih stoje.

Prijelazni glagoli uza se imaju predmet radnje u akuzativu.

Prilozi su nepromjenjive riječi. Izriču okolnosti vršenja glagolske radnje. Prilažu se glagolima. Mogu biti: načinski prilozi, mjesni prilozi, vremenski prilozi.

Proces pisanja jest redoslijed obavljanja određenih radnji tijekom nastajanja teksta.

Promjenjive riječi su riječi koje mijenjaju svoj oblik, ali ne i značenje.

Razgovorni jezik jest jezik kojim se govori u svakodnevnoj komunikaciji, u razgovoru s prijateljima, poznanicima i obitelji.

Razrada je središnji i najopširniji dio sastavka.

Redni brojevi označuju poredak (koje po redu...prvi, drugi, treći). Brojevi su promjenjiva vrsta riječi i sklanjaju se po padežima.

Sažetak je kratak tekst u kojemu su navedeni samo važni dijelovi sadržaja opširnijega teksta. U njemu je naglašena glavna misao teksta.

Sklonidba ili deklinacija jest promjena imenica po padežima.

SMS poruke jesu kratke pisane elektroničke poruke.

Sprezanje ili konjugacija jest mijenjanje glagola po glagolskim osobama.

Stupnjevanje ili komparacija pridjeva je promjena pridjeva po stupnju osobine ili obilježja koje izriču. Ralikujemo tri stupnja uspoređivanja pridjeva. Stupnjevi u komparaciji su pozitiv, komparativ i superlativ.

Stvaralačko prepričavanje jest prepričavanje kojem samostalno dodajemo nove pojedinosti i smisleno ih povezujemo s poznatim pojedinostima priče, tj. s cjelinom.

Šibenska molitva ili Pohvala Gospi jest tekst pisan latinicom na hrvatskome jeziku. Čuva se u Šibeniku, u samostanu sv. Frane. Nastala je 1347. godine.

Školska zadaća jest sastavak koji se piše u zadaćnicu.

Tema je ono o čemu se govori u tekstu.

Trojezičnost predstavlja tri jezika: latinski, staroslavenski/crkvenoslavenski i hrvatski.

Tropismenost predstavlja tri pisma: latinicu, glagoljicu i hrvatsku ćirilicu.

Upitni prilozi jesu pitanja Kada?, Kamo?, Kako?. Određuju vrijeme, mjesto i način radnje.

Upitne zamjenice zamjenjuju onu riječ koja se očekuje u odgovoru. Rabe se samo u upitnim rečenicama.

Usklici su riječi kojima se izriču osjećaji, raspoloženja, dozivi ili zvukovi u prirodi.

Uvod je prvi dio sastavka u kojemu se najavljuje tema – ono o čemu se u sastavku govori.

Valunska ploča zapravo je natpis s nadgrobne ploče na dvama jezicima (latinskome i starohrvatskome) i dvama pismima (latinici i glagoljici). Nastala je u 11. stoljeću.

Veznici su riječi kojima se povezuju dvije riječi, dva skupa riječi ili dvije rečenice.

Vidski par čine dva glagola koji se razlikuju samo po vidu – dužini trajanja glagolske radnje.

Vinodolski zakonik (zakon) najstariji je rukopisni zakonski dokument. Napisan je glagoljicom. Jezik je srednjovjekovna čakavština, starohrvatski jezik. Nastao je 1288. godine.

Višerječno ime sastoji se od više riječi.

Vokativ je padež dozivanja, obraćanja ili oslovljavanja. Uz vokativ mogu stajati usklici Oj!, Ej!.

Zadaćnica je bilježnica u koju se piše školska zadaća.

Zaključak je treći, završni dio sastavka. U njemu je sažeto razmišljanje o temi.

Zavičajni govor jest oblik hrvatskoga jezika kojim se govori u zavičaju u kojemu živiš.

Zbirne imenice imenuju skup istovrsnih stvari i bića koji se uzimaju kao cjelina.