Podjela medicinskih vježbi prema vrsti mišićne kontrakcije i prema ciljevima koji se žele ostvariti
Uvod
Za vrijeme fizičke aktivnosti mišići rade pojačanim intenzitetom što dovodi do mikrooštećenja mišićnih vlakana. Kako bismo mišićima osigurali oporavak, potrebno je uzeti adekvatne namirnice.
Razmislite i pokušajte odgovoriti koje namirnice se preporuča konzumirati prije tjelesne aktivnosti. Klikom na sliku provjerite svoj odgovor.
Za vrijeme fizičke aktivnosti mišići rade pojačanim intenzitetom što dovodi do mikrooštećenja mišićnih vlakana.
Kako bismo mišićima osigurali oporavak, potrebno je uzeti adekvatne namirnice.
Razmislite i pokušajte odgovoriti koje namirnice se preporuča konzumirati prije tjelesne aktivnosti.
Klikom na sliku provjerite svoj odgovor.
Aminokiseline su osnovni gradivni element proteina.
Njih možemo dobiti iz mesa, biljaka i orašastih plodova.
Od dvadesetak različitih esencijalnih aminokiselina organizam može sam sintetizirati njih petnaest, a osam ih mora primiti iz hrane.
Kako bi se omogućila doprema aminokiselina u mišiće, potrebno je povećati rezervu glikogena i razinu inzulina, a to je moguće uzimanjem zdravih ugljikohidrata prije treninga/vježbi.
Zdravi ugljikohidrati su povrće, voće (jagode, banane, bobičasto voće, kruške), mahunarke (leća, grah, grašak) orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci), bučine sjemenke, chia sjemenke i cjelovite žitarice (kvinoja, ječam, zob, smeđa riža).
Aminokiseline su osnovni gradivni element proteina.
Njih možemo dobiti iz
- mesa
- biljaka
- orašastih plodova.
Od dvadesetak različitih esencijalnih aminokiselina organizam može sam sintetizirati njih petnaest, a osam ih mora primiti iz hrane.
Kako bi se omogućila doprema aminokiselina u mišiće, potrebno je povećati rezervu glikogena i razinu inzulina, a to je moguće uzimanjem zdravih ugljikohidrata prije treninga/vježbi.
Zdravi ugljikohidrati su povrće, voće (jagode, banane, bobičasto voće, kruške), mahunarke (leća, grah, grašak), orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci), bučine sjemenke, chia sjemenke i cjelovite žitarice (kvinoja, ječam, zob, smeđa riža).
Medicinske vježbe prema vrsti kontrakcije
Proučite videozapis i doznajte najvažnije informacije o podjeli medicinskih vježbi prema vrsti mišićne kontrakcije.
Proučite videozapis i doznajte najvažnije informacije o podjeli medicinskih vježbi prema vrsti mišićne kontrakcije.
Podjela medicinskih vježbi prema vrsti mišićne kontrakcije
Statičke ili izometričke vježbe
Kontrakcija mišića je kontrolirana i odvija se kroz šest sekundi s pauzama od 15 do 20 sekundi između kontrakcija. Može se izvesti od 5 do 20 ponavljanja u svakoj seriji.
Kontrakcija mišića je kontrolirana i odvija se kroz šest sekundi s pauzama od 15 do 20 sekundi između kontrakcija.
Može se izvesti od 5 do 20 ponavljanja u svakoj seriji.
Izometričke vježbe
Broj ponavljanja serija kontrakcija i pauza ovisi o tipu ozljede i programu rehabilitacije. Važno je naglasiti kako je važnija kvaliteta izvođenja kontrakcije od broja ponavljanja kontrakcija. Kontrakcije mišića se mogu povećati uz dodavanje određenog nepomičnog otpora koji bolesnik gura prilikom kontrakcije.
Klikom na brojeve saznajte prednosti izometričkih vježbi
Broj ponavljanja serija kontrakcija i pauzi ovisi o
- tipu ozljede
- programu rehabilitacije.
Važno je naglasiti kako je važnija kvaliteta izvođenja kontrakcije od broja ponavljanja kontrakcija.
Kontrakcije mišića se mogu povećati uz dodavanje određenog nepomičnog otpora koji bolesnik gura prilikom kontrakcije.
Klikom na brojeve saznajte prednosti izometričkih vježbi
Negativne strane izometričkih vježbi su da ne utječu na kondiciju i izdržljivost bolesnika te povećavaju arterijski krvni tlak zbog čega je potreban oprez kod srčanih bolesnika.
Negativne strane izometričkih vježbi su da
- ne utječu na kondiciju i izdržljivost bolesnika
- povećavaju arterijski krvni tlak zbog čega je potreban oprez kod srčanih bolesnika.
Vježbe za povećanje opsega pokreta u zglobu
Vježbe za povećanje opsega pokreta u zglobu provode se s ciljem održavanja i/ili povećanja opsega pokreta. Vježbe se provode kod prisutnih kontraktura zglobova ili u svrhu njihove prevencije. Smanjen opseg pokreta u zglobu najčešće je uzrokovan traumama, neuromišićnim bolestima, degenerativnim i upalnim promjenama u zglobu, dugotrajnom imobilizacijom i smanjenom elastičnosti mišića.
Vježbe za povećanje opsega pokreta u zglobu provode se s ciljem održavanja i/ili povećanja opsega pokreta.
Vježbe se provode kod prisutnih kontraktura zglobova ili u svrhu njihove prevencije.
Smanjen opseg pokreta u zglobu najčešće je uzrokovan
- traumama, neuromišićnim bolestima
- degenerativnim i upalnim promjenama u zglobu
- dugotrajnom imobilizacijom i smanjenom elastičnosti mišića.
Vježbe za povećanje opsega pokreta u skočnom zglobu
Vježbe za zadržavanje postojećeg opsega pokreta provode se na način da se rezistentni položaj zadržava tri do pet sekundi, a kod cilja da se opseg pokreta poveća položaj se zadržava tri puta dulje, odnosno 15 – 20 sekundi. Uvjet za mogućnost praćenja povećanja opsega pokreta je pravilno mjerenje na početku fizioterapijske procjene i rehabilitacijskog programa.
Vježbe koje se provode su najčešće aktivne, aktivno potpomognute i pasivne vježbe.
Vježbe za zadržavanje postojećeg opsega pokreta provode se na način da se rezistentni položaj zadržava tri do pet sekundi.
Kod cilja da se opseg pokreta poveća položaj se zadržava tri puta dulje, odnosno 15 – 20 sekundi.
Uvjet za mogućnost praćenja povećanja opsega pokreta je pravilno mjerenje na početku fizioterapijske procjene i rehabilitacijskog programa.
Vježbe koje se provode su najčešće
- aktivne
- aktivno potpomognute
- pasivne vježbe.
Vježbe istezanja
Vježbe istezanja provode se u svrhu prevencije ozljeda prilikom sportskih aktivnosti, ali u sklopu rehabilitacijskog programa s ciljem povećanja pokretljivosti zgloba i elastičnosti mišićnih struktura. Prilikom primjene stalne sile kojom se isteže zglob i strukture oko zgloba najčešće se izvode statičke/pasivne vježbe istezanja. Nakon provedbi vježbi tijelo ili dio tijela vraća se u fiziološki položaj.
Vježbe istezanja provode se u svrhu prevencije ozljeda prilikom sportskih aktivnosti, ali u sklopu rehabilitacijskog programa.
Provode se s ciljem povećanja pokretljivosti zgloba i elastičnosti mišićnih struktura.
Prilikom primjene stalne sile kojom se isteže zglob i strukture oko zgloba najčešće se izvode statičke/pasivne vježbe istezanja.
Nakon provedbi vježbi tijelo ili dio tijela vraća se u fiziološki položaj.
Kontrolna točka za istezanje je položaj u kojem se osjeti zatezanje i napetost mišića te se u tom položaju ekstremitet zadržava 3 – 5 sekundi uz vraćanje u fiziološki položaj.
Istezanje se ponavlja 5 – 10 puta minimalno tri puta u sedam dana.
Ostvarenje cilja nije moguće bez osjećaja istezanja u zglobu/mišiću.
Vježbe istezanja
Kontrolna točka za istezanje je položaj u kojem se osjeti zatezanje i napetost mišića te se u tom položaju ekstremitet zadržava 3 – 5 sekundi uz vraćanje u fiziološki položaj.
Istezanje se ponavlja 5 – 10 puta minimalno tri puta u sedam dana.
Ostvarenje cilja nije moguće bez osjećaja istezanja u zglobu/mišiću.
Ozljede koje se javljaju nakon istezanja najčešće su uzrokovane primjenom prevelike sile ili prevelikog opsega pokreta. Kao posljedica javljaju se hematomi, edemi i upale.
Ozljede koje se javljaju nakon istezanja najčešće su uzrokovane primjenom prevelike sile ili prevelikog opsega pokreta.
Kao posljedica javljaju se
- hematomi
- edemi
- upale.
Vježbe za povećanje mišićne snage
Vježbe za održavanje i/ili povećanje mišićne snage provode se s ciljem povećanja funkcionalnog kapaciteta mišića. Kontrakcija mišića 20 – 30 % jačine ukupne snage uz dovoljno ponavljanja dovoljna je za održavanje mišićne snage. Ukoliko se postotak podražaja mišića smanji, dolazi do gubitka i atrofije 15 % mišićne snage tjedno.
Vježbe za održavanje i/ili povećanje mišićne snage provode se s ciljem povećanja funkcionalnog kapaciteta mišića.
Kontrakcija mišića 20 – 30 % jačine ukupne snage uz dovoljno ponavljanja dovoljna je za održavanje mišićne snage.
Ukoliko se postotak podražaja mišića smanji, dolazi do gubitka i atrofije 15 % mišićne snage tjedno.
Vježbe otvorenog i zatvorenog kinetičkog lanca
Kinetički lanac u kontektstu fizikalne medicine podrazumijeva povezanost zglobnih struktura kao karike u lancu gdje pokret jedne podrazumijeva pokret sljedeće karike u ostalih segmentima. U otvorenom kinetičkom lancu- OKC (engl. open kinetic chane) distalni, odnosno najdalji segment završava slobodno, kod zatvorenog kinetičkog lanca- CKC (engl.closed kinetic chain) posljednji je segment fiksiran za podlogu.
Kinetički lanac u kontektstu fizikalne medicine podrazumijeva povezanost zglobnih struktura kao karike u lancu gdje pokret jedne podrazumijeva pokret sljedeće karike u ostalih segmentima.
- U otvorenom kinetičkom lancu- OKC (engl. open kinetic chane) distalni, odnosno najdalji segment završava slobodno.
- Kod zatvorenog kinetičkog lanca- CKC (engl.closed kinetic chain) posljednji je segment fiksiran za podlogu.
U vježbama zatvorenog lanca, prilikom koncentrične faze mišića proksimalni segment se primiče distalnom dijelu, dok u vježbama otvorenog lanca distalni segmenti tijela se primiču proksimalnim dijelovima u vježbama povlačenja. U fizioterapiji se najčešće koriste vježbe otvorenog kinetičkog lanca i često su u ranoj fazi rehabilitacije jedina opcija zbog nemogućnosti opterećenja tjelesnom težinom.
U vježbama zatvorenog lanca, prilikom koncentrične faze mišića proksimalni segment se primiče distalnom dijelu.
U vježbama otvorenog lanca distalni segmenti tijela se primiču proksimalnim dijelovima u vježbama povlačenja.
U fizioterapiji se najčešće koriste vježbe otvorenog kinetičkog lanca.
Često su u ranoj fazi rehabilitacije jedina opcija zbog nemogućnosti opterećenja tjelesnom težinom.
Vježbe propriocepcije
U rehabilitacijskom programu osim vježbi snage i povećanja pokreta nužno je uključiti i vježbe koje izazivaju određene podražaje za održavanje statike i balansa tijela. Proprioceptivne vježbe potiču reakciju cijelog tijela kako bi se održao položaj tijela u prostoru. Prijenos informacija odvija se preko aferentnih živčanih vlakana mišićno-koštanog sustava koji šalje signale u središnji živčani sustav za održavanje neuromišićne funkcije i balans donjih ekstremiteta.
U rehabilitacijskom programu osim vježbi snage i povećanja pokreta nužno je uključiti i vježbe koje izazivaju određene podražaje za održavanje statike i balansa tijela.
Proprioceptivne vježbe potiču reakciju cijelog tijela kako bi se održao položaj tijela u prostoru.
Prijenos informacija odvija se preko aferentnih živčanih vlakana mišićno-koštanog sustava koji šalje signale u središnji živčani sustav za
- održavanje neuromišićne funkcije
- balans donjih ekstremiteta.
Vježbe propriocepcije najčešće se primjenjuju kod bolesti i stanja gdje je poremećena ravnoteža (polineuropatije, bolesti i ozljede zglobova, neurovaskularni inzulti), a vrlo često su i dio treninga profesionalnih sportaša i rekreativaca.
Vježbe propriocepcije najčešće se primjenjuju kod bolesti i stanja gdje je poremećena ravnoteža (polineuropatije, bolesti i ozljede zglobova, neurovaskularni inzulti).
Vrlo često su ove vježbe i dio treninga profesionalnih sportaša i rekreativaca.
Vježbe koordinacije
Neurološka oštećenja dovode do poremećaja komunikacije između središnjeg živčanog sustava i periferije te dolazi do nemogućnosti realizacije doziranih i točnih pokreta. Ponovno uspostavljanje pokreta i koordinacije uz mobilnost primarni je cilj rehabilitacije neuroloških bolesnika. Vježbama se aktiviraju neuroni i mišićna vlakna odgovorna za određeni pokret.
Neurološka oštećenja dovode do poremećaja komunikacije između središnjeg živčanog sustava i periferije te dolazi do nemogućnosti realizacije doziranih i točnih pokreta.
Ponovno uspostavljanje pokreta i koordinacije uz mobilnost primarni je cilj rehabilitacije neuroloških bolesnika.
Vježbama se aktiviraju neuroni i mišićna vlakna odgovorna za određeni pokret.
Vježbama se potiče na što veći broj ponavljanja pravilnih pokreta kako bi se ponovno naučio obrazac njihova izvođenja. Motoričkom reedukacijom uspostavlja se koordinacija u izvođenju pokreta sve do automatiziranih radnji. Za automatizirano izvođenje pokreta potreban je duži period te velik trud i upornost medicinskog osoblja i bolesnika.
Vježbama se potiče na što veći broj ponavljanja pravilnih pokreta kako bi se ponovno naučio obrazac izvođenja istih.
Motoričkom reedukacijom uspostavlja se koordinacija u izvođenju pokreta sve do automatiziranih radnji.
Za automatizirano izvođenje pokreta potreban je
- duži period
- velik trud i upornost medicinskog osoblja i bolesnika.
Neuromišićna facilitacija
Proprioceptivna mišićna facilitacija (PNF) metoda je kojom se poboljšava funkcija živčano-mišićnog sustava stimulacijom proprioceptora i drugih receptora koji su aktivno uključeni u voljno kretanje tijela.
Proprioceptivna mišićna facilitacija (PNF) metoda je kojom se poboljšava funkcija živčano-mišićnog sustava stimulacijom proprioceptora i drugih receptora koji su aktivno uključeni u voljno kretanje tijela.
Dinamičke vježbe
Dinamičke vježbe dijelimo na izotoničke i izokinetičke. Prednost izotoničkih vježbi jest da se mogu izvoditi u ranoj fazi rehabilitacije kad je mišić slab, a u zglobu je dozvoljeno izvođenje pokreta.
Prednost izotoničkih vježbi jest da se mogu izvoditi u ranoj fazi rehabilitacije kad je mišić slab, a u zglobu je dozvoljeno izvođenje pokreta.
Ukoliko se vježbe provode bez adekvatne pripreme i nadzora može doći do bola i ukočenosti koji se javljaju 12 – 24 h nakon vježbanja i traju nekoliko dana.
Uzrok bola može biti mikrotrauma vlakna mišića koja dovodi do upale i edema što može stopirati daljnji tijek rehabilitacije i vraćanje na početak.
Vježbe ravnoteže na lopti
Ukoliko se vježbe provode bez adekvatne pripreme i nadzora, može doći do bola i ukočenosti koji se javljaju 12 – 24h nakon vježbanja i traju nekoliko dana.
Uzrok bola može biti mikrotrauma vlakna mišića koja dovodi do upale i edema što može stopirati daljnji tijek rehabilitacije i vraćanje na početak.
Izokinetičke vježbe imaju stalnu brzinu, varijabilni otpor i mišićni rad je konstantan. U takve svrhe upotrebljavaju se uređaji koji imaju mogućnost modifikacije brzine, otpora i mišićnog rada ovisno o fazi rehabilitacije i cilju koji se želi postići.
Izokinetičke vježbe imaju
- stalnu brzinu
- varijabilni otpor
- mišićni rad je konstantan.
U takve svrhe upotrebljavaju se uređaji koji imaju mogućnost modifikacije brzine, otpora i mišićnog rada ovisno o
- fazi rehabilitacije
- cilju koji se želi postići.
Negativna strana provedbe ovakvih vježbi su skupocjeni uređaji i potrebna posebna edukacija zdravstvenih djelatnika kako bi se provodile.
Negativna strana provedbe ovakvih vježbi su
- skupocjeni uređaji
- potrebna posebna edukacija zdravstvenih djelatnika kako bi se provodile.
Indikacije i kontraindikacije za kineziterapiju
Primjenom kineziterapije i individualnim pristupom aktivno se djeluje na mišićno-koštani sustav. Pokretom se stimulira metabolizam u kostima i mišićima, zamjena kolagena, lučenje zglobne tekućine i povećava se pokretljivost zglobova.
Primjenom kineziterapije i individualnim pristupom aktivno se djeluje na mišićno koštani sustav.
Pokretom se stimulira
- metabolizam u kostima i mišićima
- zamjena kolagena
- lučenje zglobne tekućine
- povećava se pokretljivost zglobova.
Indikacije za kineziterapiju
Klikom na brojeve saznajte koja stanja su indikacija za primjenu kineziterapije.
Klikom na brojeve saznajte koja stanja su indikacija za primjenu kineziterapije.
Kontraindikacije za primjenu kineziterapije
Kontraindikacije za primjenu kineziterapije mogu biti lokalne i opće.
Lokalne upalne promjene na zglobovima i/ili oštećenja na dijelovima lokomotornog sustava uz jaki bol kontraindikacija su za primjenu kineziterapije. Razlog ograničavanja pokreta i mobilnosti su opasnost od razvoja komplikacija (krvarenja, edema ili progresije oštećenja).
Opće stanje i funkcioniranje organizma uvjetovano je stanjem kardiovaskularnog i respiratornog sustava.
Kontraindikacije za primjenu kineziterapije mogu biti lokalne i opće.
Lokalne upalne promjene na zglobovima i/ili oštećenja na dijelovima lokomotornog sustava uz jaki bol kontraindikacija su za primjenu kineziterapije.
Razlog ograničavanja pokreta i mobilnosti su opasnost od razvoja komplikacija (krvarenja, edema ili progresije oštećenja).
Opće stanje i funkcioniranje organizma uvjetovano je stanjem kardiovaskularnog i respiratornog sustava.
Akutna febrilna stanja, srčana i respiratorna insuficijencija te ostale akutne plućne bolesti kontraindikacija su za primjenu kineziterapije.
Uz izvođenje pokreta, napetosti mišića i koncentracija usmjerena na disanje dodatno mogu opteretiti kardiovaskularni i respiratorni status te je važno učiniti individualnu procjenu stanja i sposobnosti organizma za provedbu rehabilitacijskog programa.
Bolesnik s akutnom respiratornom bolesti
Za primjenu kineziterapije kontraindikacije su
- akutna febrilna stanja
- srčana i respiratorna insuficijencija
- ostale akutne plućne bolesti.
Uz izvođenje pokreta, napetosti mišića i koncentracija usmjerena na disanje dodatno mogu opteretiti kardiovaskularni i respiratorni status.
Važno je učiniti individualnu procjenu stanja i sposobnosti organizma za provedbu rehabilitacijskog programa.
Završetak
S učenicom/učenikom iz klupe za ponavljanje sadržaja izradite umnu mapu "Medicinske vježbe i njihovo izvođenje".
Umnu mapu izradite pomoću digitalnog alata Popplet te je prezentirajte predmentom nastavniku/nastavnici i ostalim učenicima/učenicama u razredu.
S učenicom/učenikom iz klupe za ponavljanje sadržaja izradite umnu mapu "Medicinske vježbe i njihovo izvođenje".
Umnu mapu izradite pomoću digitalnog alata Popplet te je prezentirajte predmentom nastavniku/nastavnici i ostalim učenicima/učenicama u razredu.