Odakle energija?
Promotri sliku. Zamisli da si s obitelji na logorovanju. Noć je i postaje sve hladnije. Zapalili ste logorsku vatru. Zbog čega se morate približiti vatri da biste se ugrijali? Kakva bi bila situacija da je logorska vatra zapaljena u spilji? Osim topline, što još emitira vatra? Obrazloži odgovore.
Grijanje “odozgo” i “odozdo”
Naš planet je topao zahvaljujući dvjema činjenicama. Unutrašnjost Zemlje je vruća, užarena i ta nas energija grije iz unutrašnjosti prema površini Zemlje, a Sunce sa svojom energijom zagrijava naš planet “odozgo”. To su dva razloga zbog kojih je na našem planetu ugodno živjeti obzirom na temperaturu. Osim toga, te dvije činjenice omogućuju i neke druge procese koji se zbivaju na Zemlji. Bez ta dva oblika energije naš planet, procesi koji se odvijaju na njemu i živa bića koja obitavaju na njemu bi izgledali bitno drugačije, ako bi uopće postojali.
Je li na cijeloj Zemlji jednaka temperatura? Navedi primjere.
Naš planet je topao zahvaljujući dvjema činjenicama.
Unutrašnjost Zemlje je vruća, užarena i ta nas energija grije iz unutrašnjosti prema površini Zemlje.
Sunce sa svojom energijom zagrijava naš planet “odozgo”.
Osim toga, te dvije činjenice omogućuju i neke druge procese koji se zbivaju na Zemlji.
Bez ta dva oblika energije naš planet, procesi koji se odvijaju na njemu i živa bića koja obitavaju na njemu izgledali bi bitno drugačije, ako bi uopće postojali.
Je li na cijeloj Zemlji jednaka temperatura?
Navedi primjere.
Negdje više, negdje manje svjetlosti i topline
Tijekom ljetnih mjeseci odlazak u šumu ili park pruža određeno zadovoljstvo većini ljudi. Razmislite što tijekom ljeta uzrokuje ugodan boravak u šumi. S obzirom na prodiranje Sunčeve svjetlosti pa samim time i energije razlikuju se dvije vrste šuma: svijetle i sjenovite. Zahvaljujući količini energije koja ulazi u šumu razlikuju se po prisutnosti živog svijeta u njima. Promotrite dvije vrste šuma na slici. Odredite koja je šuma svijetla, a koja sjenovita. U koju šumu bi bilo ugodnije ući za vrijeme vrućeg ljetnog dana? Koja šuma će biti bogatija životinjskim i biljnim vrstama?
Tijekom ljetnih mjeseci odlazak u šumu ili park pruža određeno zadovoljstvo većini ljudi.
Razmisli što tijekom ljeta uzrokuje ugodan boravak u šumi.
S obzirom na prodiranje Sunčeve svjetlosti pa samim time i energije razlikuju se dvije vrste šuma: svijetle i sjenovite.
Zahvaljujući količini energije koja ulazi u šumu razlikuju se po prisutnosti živog svijeta u njima.
Promotri dvije vrste šuma na slici.
Odredi koja je šuma svijetla, a koja sjenovita.
U koju šumu bi bilo ugodnije ući za vrijeme vrućeg ljetnog dana?
Koja šuma će biti bogatija životinjskim i biljnim vrstama?
Raznolikost i brojnost živih bića na različitim dubinama u morima i oceanima također ovisi o količini sunčeve svjetlosti. Najviše svjetlosti prodire do dubine do 200 metara. Do dubine od 4000 metara prodire vrlo malo svjetlosti. Kako će to neprodiranje svjetlosti utjecati na temperaturu i živi svijet u tim područjima?
Kakva je biološka raznolikost na ekvatoru, a kakva na polovima? Što se događa s biološkom razolikošću promjenom dubine u morima i oceanima?
Raznolikost i brojnost živih bića na različitim dubinama u morima i oceanima također ovisi o količini sunčeve svjetlosti.
Najviše svjetlosti prodire do dubine do 200 metara.
Do dubine od 4000 metara prodire vrlo malo svjetlosti.
Kako će to neprodiranje svjetlosti utjecati na temperaturu i živi svijet u tim područjima?
Kakva je biološka raznolikost na ekvatoru, a kakva na polovima?
Što se događa s biološkom razolikošću promjenom dubine u morima i oceanima?
Energija u prirodnim procesima
Oko Zemlje, uz njezinu površinu nalazi se zrak. Sunčeva toplina zagrijava zrak, ali nejednoliko. Kad se nađu topliji i hladniji zrak u blizini, tada se oni počinju miješati. To miješanje mi osjetimo kao vjetar. Što je razlika u temperaturi zraka veća, to je i brzina miješanja veća. Vjetrovi mogu biti različite jačine. Pojava vjetra uzrokuje pojavu valova na morskoj površini. Kako Sunce zagrijava zrak, tako zagrijava i vodu.
Jedna od pojava koja se veže uz energiju vode je plima i oseka. Podizanje razine vode u morima i oceanima naziva se plima, a spuštanje oseka. To gibanje odvija se naizmjence i vidljivo je unutar 24 sata. Živa bića koja žive u području izmjene plime i oseke prilagodila su se na različite načine.
Oko Zemlje, uz njezinu površinu nalazi se zrak.
Sunčeva toplina zagrijava zrak, ali nejednoliko.
Kad se nađu topliji i hladniji zrak u blizini, tada se oni počinju miješati.
To miješanje mi osjetimo kao vjetar.
Što je razlika u temperaturi zraka veća, to je i brzina miješanja veća.
Vjetrovi mogu biti različite jačine.
Pojava vjetra uzrokuje pojavu valova na morskoj površini.
Kako Sunce zagrijava zrak, tako zagrijava i vodu.
Jedna od pojava koja se veže uz energiju vode je plima i oseka.
Podizanje razine vode u morima i oceanima naziva se plima, a spuštanje oseka.
To gibanje odvija se naizmjence i vidljivo je unutar 24 sata.
Živa bića koja žive u području izmjene plime i oseke prilagodila su se na različite načine.
Kako se moruzgva prilagodila životu u pojasu plime i oseke? Hoće li se moruzgva hraniti za vrijeme plime ili za vrijeme oseke? Objasni.
Razorna moć energije
Kakve posljedice imaju potresi, poplave i požari na živa bića u zahvaćenim područjima?
Za kraj...
Za domaću zadaću...
Istraži na pouzdanim mrežnim stranicama o potresima na području Hrvatske u zadnjih dvadeset godina. Prikaži barem deset epicentara na karti i zaključi koji dio Hrvatske je podložniji potresima.