Energija u životnim oblicima
Bez energije nema života
Kao što čovjek ne može voziti automobil bez goriva koje mu daje energiju za pokretanje, tako i organizmi trebaju energiju za život. Živa bića energiju dobivaju iz hrane i ona im je potrebna za sve procese koji se odvijaju u njihovom tijelu. Prisjeti se koja su obilježja živih bića. Za koje si procese i tjelesne aktivnosti danas utrošio energiju? Razmisli o svojim hranidbenim navikama. Imaju li jednake potrebe za energijom učenici koji se bave sportom u odnosu na one koji nisu aktivni u sportu? Kod ljudi potreba za energijom ovisi o njihovoj dobi, spolu i fizičkoj aktivnosti.
Riješi interaktivni zadatak u prilogu i saznaj kako se oslobađa energija iz hranjivih tvari u tijelu.
Živa bića energiju dobivaju iz hrane i ona im je potrebna za sve procese koji se odvijaju u njihovom tijelu.
Prisjeti se koja su obilježja živih bića.
Za koje si procese i tjelesne aktivnosti danas utrošio energiju?
Razmisli o svojim hranidbenim navikama.
Imaju li jednake potrebe za energijom učenici koji se bave sportom u odnosu na one koji nisu aktivni u sportu?
Kod ljudi potreba za energijom ovisi o njihovoj dobi, spolu i fizičkoj aktivnosti.
Riješi interaktivni zadatak u prilogu i saznaj kako se oslobađa energija iz hranjivih tvari u tijelu.
Životinje nemaju jednaku potrebu za energijom te ne moraju jesti iste količine hrane. Prema vrsti hrane koju jedu dijelimo ih na: biljojede, mesojede i svejede.
Životinjama je također potrebna energija za rast i razvoj te je dobivaju iz hrane. Upravo zbog obilja hrane u okolišu veliki broj životinja donosi svoje mlade na svijet u proljeće. Oni će osnažiti do dolaska hladnih dana u kojima je količina hrane u prirodi smanjena.
Čovjek svojim djelovanjem utječe na prirodu i mijenja navike živih bića. Primjerice, kućni ljubimci svoje mladunce donose na svijet tijekom cijele godine neovisno o godišnjem dobu. Kod njih nema nestašice hrane, tj. oni je imaju u dovoljnim količinama tijekom cijele godine te njihovi životni procesi nisu povezani s količinom hrane koju određuje priroda.
Životinjama je također potrebna energija za rast i razvoj te je dobivaju iz hrane.
Upravo zbog obilja hrane u okolišu veliki broj životinja donosi svoje mlade na svijet u proljeće.
Oni će osnažiti do dolaska hladnih dana u kojima je količina hrane u prirodi smanjena.
Čovjek svojim djelovanjem utječe na prirodu i mijenja navike živih bića.
Primjerice, kućni ljubimci svoje mladunce donose na svijet tijekom cijele godine neovisno o godišnjem dobu.
Kod njih nema nestašice hrane, tj. oni je imaju u dovoljnim količinama tijekom cijele godine te njihovi životni procesi nisu povezani s količinom hrane koju određuje priroda.
Skladištenje energije
Kada energija pohranjena u hrani dospije u tijelo, omogućit će kretanje, disanje i ostale procese u živim bićima. Ako se u tijelo unese više energije negoli se potroši, dolazi do nakupljanja zaliha masti (salo). Primjerice, medvjed će krajem ljeta i u ranu jesen intenzivno tražiti hranu i postat će debeljuškast. Početkom proljeća, kada izađe iz svog brloga, bit će vidno mršaviji i tražit će hranu. Objasni ponašanje medvjeda za vrijeme ljeta i jeseni. Koji je razlog da se medvjed rijetko može susresti u prirodi tijekom zime? Na što je medvjed tijekom zime potrošio prikupljene zalihe masti?
Kada energija pohranjena u hrani dospije u tijelo, omogućit će kretanje, disanje i ostale procese u živim bićima.
Ako se u tijelo unese više energije negoli se potroši, dolazi do nakupljanja zaliha masti (salo).
Primjerice, medvjed će krajem ljeta i u ranu jesen intenzivno tražiti hranu i postat će debeljuškast.
Početkom proljeća, kada izađe iz svog brloga, bit će vidno mršaviji i tražit će hranu.
Objasni ponašanje medvjeda za vrijeme ljeta i jeseni.
Koji je razlog da se medvjed rijetko može susresti u prirodi tijekom zime?
Na što je medvjed tijekom zime potrošio prikupljene zalihe masti?
Pohranjene masti u tijelu izvor su energije u razdobljima nedostatka hrane u okolišu. Mast je hranjiva tvar bogata energijom, a ima i ulogu očuvanja tjelesne temperature kod ptica i sisavaca. Razmisli i odgovori: Zašto životinje koje žive na polovima imaju veliku količinu masti u svojem tijelu?
Organizmi tijekom godine nemaju jednak pristup izvorima energije i zato za vrijeme toplijih mjeseci biljke Sunčevu energiju obilno koriste za stvaranje šećera koje će pohraniti u korijenu ili podzemnoj stabljici. Ti će dijelovi preživjeti zimu i na proljeće mladim izdancima pružiti potrebnu energiju. Šećer, koji koristimo kako bismo zasladili čaj, dobiva se od šećerne repe ili šećerne trske. Ljudi se također brinu da cijele godine imaju dovoljnu količinu hrane iz koje se može osloboditi energija. Razmisli odakle potječe naziv ˝zimnica˝. Postoje različiti oblici skladištenja hrane: konzerviranje, smrzavanje, sušenje i drugi. O čemu ovisi koji će se oblik skladištenja primijeniti?
Organizmi tijekom godine nemaju jednak pristup izvorima energije.
Zato za vrijeme toplijih mjeseci biljke Sunčevu energiju obilno koriste za stvaranje šećera koje će pohraniti u korijenu ili podzemnoj stabljici.
Ti će dijelovi preživjeti zimu i na proljeće mladim izdancima pružiti potrebnu energiju.
Šećer, koji koristimo kako bismo zasladili čaj, dobiva se od šećerne repe ili šećerne trske.
Ljudi se također brinu da cijele godine imaju dovoljnu količinu hrane iz koje se može osloboditi energija.
Razmisli odakle potječe naziv ˝zimnica˝.
Postoje različiti oblici skladištenja hrane: konzerviranje, smrzavanje, sušenje i drugi.
O čemu ovisi koji će se oblik skladištenja primijeniti?
Pomoću videozapisa i interaktivnih zadataka poveži načine skladištenja energije kod različitih organizama s načinom života i uvjetima u okolišu.
Skladištenje energije
Istraži zašto je važno odložiti u posebne spremnike baterije koje su iskorištene.
Za održavanje tjelesne temperature potrebna je energija
Za odvijanje procesa u tijelu vrlo je važno održavanje tjelesne temperature. Toplina kojom se tijelo zagrijava također se dobiva iz hrane. Procesi koji se u tijelu odvijaju ovisni su o temperaturi tijela. Kolika je temperatura ljudskog tijela? Životinje koje imaju stalnu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje (ptice i sisavci) dok su one kojima je temperatura tijela ovisna o okolišu hladnokrvne životinje (npr. riba, žaba, zmija, gušter). Toplokrvne životinje posebnim prilagodbama, poput perja, dlaka i potkožne masti održavaju stalnu tjelesnu temperaturu. Tijekom zime perje i krzno dodatno odebljaju, a životinje pojačanom prehranom stvaraju debeli masni sloj ispod kože koji ih dodatno štiti od gubitka topline. Tijekom zime ptice nakostriješe svoje perje, a sisavci dlake kako bi sakupili zrak koji dodatno sprječava gubitak tjelesne topline. Neke životinje pripremaju zalihe hrane za zimu tijekom ljeta i jeseni jer u nedostatku hrane ne bi mogle preživjeti zimu.
Za odvijanje procesa u tijelu vrlo je važno održavanje tjelesne temperature.
Toplina kojom se tijelo zagrijava također se dobiva iz hrane.
Procesi koji se u tijelu odvijaju ovisni su o temperaturi tijela.
Kolika je temperatura ljudskog tijela?
Životinje koje imaju stalnu temperaturu tijela nazivaju se toplokrvne životinje (ptice i sisavci).
One životinje kojima je temperatura tijela ovisna o okolišu su hladnokrvne životinje (npr. riba, žaba, zmija, gušter).
Toplokrvne životinje posebnim prilagodbama, poput perja, dlaka i potkožne masti održavaju stalnu tjelesnu temperaturu.
Tijekom zime perje i krzno dodatno odebljaju.
Životinje pojačanom prehranom stvaraju debeli masni sloj ispod kože koji ih dodatno štiti od gubitka topline.
Tijekom zime ptice nakostriješe svoje perje, a sisavci dlake kako bi sakupili zrak koji dodatno sprječava gubitak tjelesne topline.
Neke životinje pripremaju zalihe hrane za zimu tijekom ljeta i jeseni jer u nedostatku hrane ne bi mogle preživjeti zimu.
Tijekom zime u prirodi ne susrećemo hladnokrvne životinje. One miruju, temperatura tijela im je niska, a većina životnih procesa odvija se s vrlo malim utroškom energije; usporeno dišu, stoga im srce sporije kuca. Neke se životinje, poput žabe, zakopavaju u mulj u kojem je temperatura viša u odnosu na zrak.
I ljudi su naučili kako očuvati tjelesnu toplinu. Za razliku od svojega pretka, čovjek se već tisućama godina odijeva. Ljudi koriste različite izvore energije za zagrijavanje svojih domova. Vrlo je važno očuvati toplinu doma i spriječiti njezin gubitak. Tvari koje sprječavaju gubitak topline nazivaju se izolatori. Zrak je dobar izolator, stoga se za gradnju kuća koriste materijali koji sadržavaju mnogo zraka, npr. šuplja opeka i stiropor. Kako štednji energije u domaćinstvu pomažu prozori građeni od dva stakla između kojih je nakupljen zrak?
I ljudi su naučili kako očuvati tjelesnu toplinu.
Za razliku od svojega pretka, čovjek se već tisućama godina odijeva.
Ljudi koriste različite izvore energije za zagrijavanje svojih domova.
Vrlo je važno očuvati toplinu doma i spriječiti njezin gubitak.
Tvari koje sprječavaju gubitak topline nazivaju se izolatori.
Zrak je dobar izolator, stoga se za gradnju kuća koriste materijali koji sadržavaju mnogo zraka, npr. šuplja opeka i stiropor.
Kako štednji energije u domaćinstvu pomažu prozori građeni od dva stakla između kojih je nakupljen zrak?
Za kraj...
Pogledaj priloženi video i s kolegama u razredu raspravi o važnosti kuhinjske soli za konzerviranje hrane.
Za domaću zadaću...
Riješi zadani kviz i saznaj koliko si naučio o energiji u životnim procesima.