Život u vodi - ponavljanje
Voda prekriva oko 71% površine našeg planeta. Od toga gotovo 97% čine slane vode (mora i oceani), a tek 3% slatke vode (ledenjaci, površinske vode i podzemne vode). Je li sva voda dostupna živim bićima za korištenje? Zašto? Vode na kopnu dijelimo na stajaćice i tekućice. Koje su vode stajaćice, a koje tekućice? Kakve se vode nalaze u tvojem kraju?
Voda prekriva oko 71% površine našeg planeta.
Od toga gotovo 97% čine slane vode (mora i oceani), a tek 3% slatke vode (ledenjaci, površinske vode i podzemne vode).
Je li sva voda dostupna živim bićima za korištenje? Zašto?
Vode na kopnu dijelimo na stajaćice i tekućice.
Koje su vode stajaćice, a koje tekućice?
Kakve se vode nalaze u tvojem kraju?
Zemlja - plavi planet
U vodi, kao i u ostalim staništima, vladaju određeni životni uvjeti kojima su se živa bića morala prilagoditi kako bi preživjela. Koji uvjeti određuju neko stanište? Koje su prilagodbe ribe na život u vodi? Kako su se biljke slanuše prilagodile uvjetima u kojima žive?
Je li voda iz mora ista kao ona iz potoka? Po čemu se razlikuju? Za vodu kažemo da je dobro otapalo jer su u njoj otopljene mnoge tvari. Morska voda sadrži više otopljenih tvari nego slatka voda. Koja otopljena tvar je zastupljenija u moru, a koja u slatkim vodama? Prema količini otopljenih mineralnih tvari razlikujemo meke i tvrde vode. Osim različitih mineralnih tvari u vodi su otopljeni i plinovi - kisik i ugljikov (IV) oksid. Zašto je važno da se u vodi mogu otopiti plinovi? Kako organizmi dišu u vodi? Na živa bića u vodi utječe i temperatura. O čemu ovisi temperatura vode? Je li u svim slojevima vode ista temperatura? Koje svojstvo vode omogućuje živim bićima da prežive ispod leda?
Važan čimbenik za živa bića u vodi je i svjetlost. Do koje dubine će dopirati svjetlost ovisi o prozirnosti, gustoći i čistoći vode, dobu dana, godišnjem dobu te geografskom položaju. Do koje dubine dopire svjetlost u vodi? U kakvoj je to vezi s brojem organizama?
Na živa bića u vodi djeluju i sile tlaka i uzgona. Kako na živa bića djeluje tlak, a kako uzgon? Kako se tlak mijenja s dubinom? Zahvaljujući površinskoj napetosti vode, nekim organizmima je omogućeno hodanje po vodi.
Je li voda iz mora ista kao ona iz potoka?
Po čemu se razlikuju?
Za vodu kažemo da je dobro otapalo jer su u njoj otopljene mnoge tvari.
Morska voda sadrži više otopljenih tvari nego slatka voda.
Koja otopljena tvar je zastupljenija u moru, a koja u slatkim vodama?
Prema količini otopljenih mineralnih tvari razlikujemo meke i tvrde vode.
Osim različitih mineralnih tvari u vodi su otopljeni i plinovi - kisik i ugljikov (IV) oksid.
Zašto je važno da se u vodi mogu otopiti plinovi?
Kako organizmi dišu u vodi?
Na živa bića u vodi utječe i temperatura.
O čemu ovisi temperatura vode?
Je li u svim slojevima vode ista temperatura?
Koje svojstvo vode omogućuje živim bićima da prežive ispod leda?
Važan čimbenik za živa bića u vodi je i svjetlost.
Do koje dubine će dopirati svjetlost ovisi o prozirnosti, gustoći i čistoći vode, dobu dana, godišnjem dobu te geografskom položaju.
Do koje dubine dopire svjetlost u vodi?
U kakvoj je to vezi s brojem organizama?
Na živa bića u vodi djeluju i sile tlaka i uzgona.
Kako na živa bića djeluje tlak, a kako uzgon?
Kako se tlak mijenja s dubinom?
Zahvaljujući površinskoj napetosti vode, nekim organizmima je omogućeno hodanje po vodi.
Promotri fotografiju iznad. Neka ti posluži kao podsjetnik o važnosti anomalije vode za živi svijet. Kako bi objasnio anomaliju vode promatrajući fotografiju?
Voda u prirodi neprestano kruži. Opiši ciklus kruženja vode u prirodi. Osim u samoj prirodi voda kruži i u živim bićima. Koji procesi to omogućuju? Kojim procesima biljka, a kojima čovjek uzima vodu u svoje tijelo, a kojima je izbacuje iz tijela?
Neodgovornim ponašanjem ljudi uništava se priroda i sve u njoj, a time i voda. Kojim aktivnostima čovjek uništava/onečišćuje vodu? Neki organizmi su osjetljivi na onečišćenja. Takve organizme nazivamo bioindikatorima. Navedi neke bioindikatore čistih voda. Koji organizam je bioindikator onečišćene vode?
U prilog izreci „Bez vode nema života.“ ide i pretpostavka da su se prvi oblici života razvili u vodi. Nastankom planeta Zemlje nije se odmah pojavio i život na njoj. Možeš li pretpostaviti uzrok? Pretpostavlja se da su prvi oblici života bili organizmi nalik današnjim cijanobakterijama. Upravo su oni zaslužni za prijelaz živih bića iz vode na kopno jer su procesom fotosinteze obogatili atmosferu kisikom.
Da bi preživjela, živa bića se moraju prilagoditi životnim uvjetima u staništu. Organizmi koji se nisu uspjeli prilagoditi uvjetima su izumrli i nazivamo ih fosili. Međutim, u nekim staništima tijekom godina nije došlo do značajnih promjena životnih uvjeta, stoga su ti organizmi preživjeli dugi niz godina ostavši nepromijenjeni. Takve organizme nazivamo živi fosili. Navedi žive fosile koje poznaješ.
Za znatiželjne...
Pogledaj film Ugrožene vrste. Na koji način su neka živa bića ugrožena? Što možeš učiniti kako bi spasio živa bića od izumiranja? Izradi plan spašavanja ugrožene vrste po izboru, predstavi ga u razredu i raspravite o ulozi pojedinca u društvu.
Za kraj...
Popuni izlaznu karticu i listu samoprocjene koje se nalaze u prilogu.
Izlazna kartica
Lista samoprocjene