Gustoća

Zrak ima gustoću koja ovisi o tome koliko se još zraka nalazi iznad njega. Primjerice, veći stupac zraka će pritiskati osobu koja se nalazi na površini mora nego osobu koja se nalazi na 2000 metara iznad mora. Zbog toga je zrak u planinama rjeđi, ima ga manje i puno se brže umaramo nego kad smo u nizinama.

Tlak

Tlak zraka predstavlja težinu kojom zrak tlači tijelo ispod sebe. Na površini mora je tlak jedne atmosfere, a kako se penjemo na više nadmorske visine tlak opada. Tlak ovisi i o količini vlage u zraku. Budući da je vodena para lakša od zraka, pri oblačnom je vremenu tlak zraka manji.

Vlažnost

Iako toga nismo svjesni, prilikom izdisanja iz tijela u zrak ispuštamo određenu količinu vlage. Pri nižim temperaturama zrak može primiti puno manje vlage nego pri višim temperaturama i zato se zimi pri vlažnosti zraka od 50% nalazi puno manje vodene pare nego pri istoj vlažnosti ljeti. Kad je količina vodene pare u zraku 100%, odnosno maksimalna, dolazi do pojave rošenja odnosno kondenzacije.

Temperatura i promjene kroz godišnja doba

Temperatura zraka mijenja se ovisno o Sunčevu zračenju, dobu dana i godišnjem dobu, stoga je za vrijeme vedrih dana viša u odnosu na oblačne dane, ljeti je viša nego zimi, a danju je viša nego noću. Temperatura zraka se snižava s nadmorskom visinom. Zato je za vrijeme vrućih ljetnih dana puno ugodnije biti na višim nadmorskim visinama.

Svjetlost

Svjetlost je životni uvjet koji jako utječe na aktivnost organizama. Većina je organizama aktivnija danju, ali postoje i oni koji su aktivni noću, primjerice sove.

Količina dnevne svjetlosti ovisi o godišnjem dobu, dobu dana, ali i o geografskoj širini. Tako u polarnom području šest mjeseci traje polarna noć, a sljedećih šest mjeseci polarni dan. Mali broj vrsta može se prilagoditi takvom ritmu stoga su polarna područja siromašna biljnim i životinjskim vrstama.