Život u zraku - ponavljanje
Atmosfera je zračni omotač koji štiti Zemlju od štetnog UV zračenja i hladnoće te na taj način omogućava uvjete potrebne za život na kopnu. Kakvi su bili prvotni životni uvjeti na Zemlji?
Sastav zraka
Zrak je smjesa plinova i različitih ostalih čestica kao što su pelud, prašina, vodena para, mikroorganizmi i dr. Od plinova najveći udio zauzima dušik, iza njega su kisik te ugljikov dioksid i ostali plinovi. Dušik je važan za živa bića jer se ugrađuje u biljke te se kroz hranidbeni lanac prenosi kroz ostale organizme i na taj način sudjeluje u njihovoj izgradnji. Kisik je plin neophodan za živa bića. Biljke i alge proizvode ga u procesu fotosinteze iz ugljikovog dioksida i vode uz pomoć Sunčeve energije. Većina živih bića koristi ga za disanje, a pomaže i u razgradnji hranjivih tvari pri čemu se oslobađa energija. Za što je živim bićima potrebna energija? Iz čega ti dobivaš energiju? Ugljikov dioksid se stvara razgradnjom šećera u živim bićima koja ga otpuštaju iz tijela u procesu disanja. Ugljikov dioksid nastaje i sagorijevanjem fosilnih goriva iz automobila i tvornica. Povećanjem razine ugljikovog dioksida u atmosferi stvara se sloj koji ne dopušta toplini da izađe natrag u svemir. Na taj se način toplina zadržava na Zemlji, što dovodi do njezinog prekomjernog zagrijavanja, odnosno globalnog zatopljenja koje ima mnogobrojne posljedice za živa bića na Zemlji. Navedi neke moguće posljedice globalnog zatopljenja.
Zrak je smjesa plinova i različitih ostalih čestica kao što su pelud, prašina, vodena para, mikroorganizmi i dr. Od plinova najveći udio zauzima dušik, iza njega su kisik te ugljikov dioksid i ostali plinovi.
Dušik je važan za živa bića jer se ugrađuje u biljke te se kroz hranidbeni lanac prenosi kroz ostale organizme i na taj način sudjeluje u njihovoj izgradnji.
Kisik je plin neophodan za živa bića.
Biljke i alge proizvode ga u procesu fotosinteze iz ugljikovog dioksida i vode uz pomoć Sunčeve energije.
Većina živih bića koristi ga za disanje, a pomaže i u razgradnji hranjivih tvari pri čemu se oslobađa energija.
Za što je živim bićima potrebna energija?
Iz čega ti dobivaš energiju?
Ugljikov dioksid se stvara razgradnjom šećera u živim bićima koja ga otpuštaju iz tijela u procesu disanja.
Ugljikov dioksid nastaje i sagorijevanjem fosilnih goriva iz automobila i tvornica.
Povećanjem razine ugljikovog dioksida u atmosferi stvara se sloj koji ne dopušta toplini da izađe natrag u svemir.
Na taj se način toplina zadržava na Zemlji, što dovodi do njezinog prekomjernog zagrijavanja, odnosno globalnog zatopljenja koje ima mnogobrojne posljedice za živa bića na Zemlji.
Navedi neke moguće posljedice globalnog zatopljenja.
Svojstva zraka i prilagodbe organizama
Svojstva zraka, npr. gustoća, tlak zraka, vlažnost, temperatura i promjene kroz godišnja doba utječu na životne uvjete. Gustoća zraka mijenja se s nadmorskom visinom - što se više penjemo zrak je rjeđi i ima ga manje, a to je uzrok bržem umaranju organizma. Tlak zraka je sila koja djeluje na neko tijelo tako da ga pritišće prema dolje. Kako se mijenja tlak zraka s obzirom na nadmorsku visinu? Prisutnost vodene pare u zraku uzrokuje vlažnost zraka koja ovisi o temperaturi zraka. Temperatura zraka ovisi o Sunčevu zračenju, dobu dana, godišnjem dobu i nadmorskoj visini. Kako se temperatura zraka mijenja kroz godišnja doba, a kako tijekom dana?
Svojstva zraka, npr. gustoća, tlak zraka, vlažnost, temperatura i promjene kroz godišnja doba utječu na životne uvjete.
Gustoća zraka mijenja se s nadmorskom visinom - što se više penjemo zrak je rjeđi i ima ga manje, a to je uzrok bržem umaranju organizma.
Tlak zraka je sila koja djeluje na neko tijelo tako da ga pritišće prema dolje.
Kako se mijenja tlak zraka s obzirom na nadmorsku visinu?
Prisutnost vodene pare u zraku uzrokuje vlažnost zraka koja ovisi o temperaturi zraka.
Temperatura zraka ovisi o Sunčevu zračenju, dobu dana, godišnjem dobu i nadmorskoj visini.
Kako se temperatura zraka mijenja kroz godišnja doba, a kako tijekom dana?
S obzirom na to da svi dijelovi Zemlje nisu jednako izloženi Sunčevim zrakama, dolazi do stvaranja različitih toplinskih pojaseva. Područje oko ekvatora nazivamo tropski pojas. To je područje na koje pada najviše Sunčevih zraka zbog čega je temperatura cijele godine vrlo visoka te su velike i količine oborina te vlage. Budući da su ondje izrazito povoljni uvjeti za život, to je i područje s najvećom bioraznolikošću. Navedi neke biljke i životinje tropskog pojasa.
Područje od tropskog pojasa prema polovima umjereno je područje, a karakterizira ga izmjena godišnjih doba. Sezonskim promjenama mijenjaju se i životni uvjeti u prirodi, stoga su organizmi koji žive u tom području razvili razne prilagodbe za što bolje i lakše preživljavanje. Kako su se biljke prilagodile tim sezonskim promjenama? Koje su prilagodbe, primjerice, jedne lisice i jednog medvjeda na izmjenu godišnjih doba? Neki organizmi zimsko razdoblje provedu u stanju mirovanja, tzv. zimskom snu. Koje životinje spavaju zimski san? Zašto pojedine životinje spavaju zimski san? Zbog iznimno teških životnih uvjeta polarno područje izrazito je siromašno živim bićima. Na aktivnost organizama uvelike utječe i svjetlost. Iako je većina organizama aktivna danju, ima i onih aktivnih noću. Koje su noćne životinje? Kako se šišmiš orijentira noću? Jesu li biljke aktivnije noću ili danju? Zašto?
S obzirom na to da svi dijelovi Zemlje nisu jednako izloženi Sunčevim zrakama, dolazi do stvaranja različitih toplinskih pojaseva.
Područje oko ekvatora nazivamo tropski pojas.
To je područje na koje pada najviše Sunčevih zraka zbog čega je temperatura cijele godine vrlo visoka te su velike i količine oborina te vlage.
Budući da su ondje izrazito povoljni uvjeti za život, to je i područje s najvećom bioraznolikošću.
Navedi neke biljke i životinje tropskog pojasa.
Područje od tropskog pojasa prema polovima umjereno je područje, a karakterizira ga izmjena godišnjih doba.
Sezonskim promjenama mijenjaju se i životni uvjeti u prirodi, stoga su organizmi koji žive u tom području razvili razne prilagodbe za što bolje i lakše preživljavanje.
Kako su se biljke prilagodile tim sezonskim promjenama?
Koje su prilagodbe, primjerice, jedne lisice i jednog medvjeda na izmjenu godišnjih doba?
Neki organizmi zimsko razdoblje provedu u stanju mirovanja, tzv. zimskom snu.
Koje životinje spavaju zimski san?
Zašto pojedine životinje spavaju zimski san?
Zbog iznimno teških životnih uvjeta polarno područje izrazito je siromašno živim bićima.
Na aktivnost organizama uvelike utječe i svjetlost.
Iako je većina organizama aktivna danju, ima i onih aktivnih noću.
Koje su noćne životinje?
Kako se šišmiš orijentira noću?
Jesu li biljke aktivnije noću ili danju?
Zašto?
Da bi opstala i zauzela što više područja na Zemlji, pa tako i zrak, živa bića razvila su različite prilagodbe. Koji organizmi žive u zraku? Koje su prilagodbe ptice za život u zraku? Jesu li ptice jedini organizmi koji žive u zraku? Navedi još neke organizme koji žive u zraku.
Za kraj...
Popuni izlaznu karticu i listu samoprocjene koje se nalaze u prilogu.
Izlazna kartica
Lista samoprocjene