Što je priroda i kako je proučavamo?
Potaknimo znatiželju!
Priroda oko nas
Napravi malo istraživanje. Promotri predmete na slikama. Imenuj ih u svojoj bilježnici te postavi pitanja: Od čega su građeni? Kako se razlikuju po boji, tvrdoći i sastavu? Od čega su nastali/proizvedeni? Prisjeti se ranijih saznanja i pokušaj imenovane predmete povezati s ljudima, biljkama i životinjama. Zatim na mrežnim stranicama i/ili uz pomoć učitelja dođi do informacija te utvrdi što je točno, a što pogrešno u tvojim odgovorima.
Priroda oko nas
Proučite slike i u svoju bilježnicu opišite što vidite na njima.
- Razlikuju li se ti predmeti po boji, tvrdoći i sastavu?
- Prepoznajte li te predmete u svakodnevnom životu? Navedite njihovu primjenu.
Sami provjerite svoje odgovore pretraživanjem mrežnih stranica.
Zatim u razgovoru s učiteljem/učiteljicom utvrdite što je točno, a što pogrešno u vašim odgovorima.
Živo ili neživo?!
Promotri nekog učenika/učenicu i biljku i/ili životinju u razredu. Kako ih razlikuješ, odnosno kako znaš što je živo, a što neživo? Kada te nepoznat glas učenika zovne imenom, pitaš li Tko je? Ili Što je?? Kada ugledaš nepoznat predmet na školskoj klupi, pitaš li Tko je to? Ili Što je to? Razmisli koju rječicu koristimo za živo, a koju za neživo.
Sve što postoji, i živo i neživo, a nastalo je prirodnim procesima, čini prirodu. Doživljavamo je u šetnji plažom, livadom, planinom ili ulicom. Tada uočavamo nebo, oblake, svjetlost, stijene, vodu, zrak i tlo koji čine neživu prirodu. Uz put rastu biljke, posjećuju ih leptiri, nebom lete ptice. Navedeni organizmi čine živu prirodu.
Prouči animaciju Živa i neživa priroda i riješi zadatke.
Promotri u razredu nekog učenika/učenicu.
- Na koji način se međusobno razlikujete?
Ako u razredu imate vivarij, promotri neku biljku ili životinju.
- Kako promatranu biljki i/ili životinju razlikuješ u odnosu na druge biljke ili životinje?
Ljudi, biljke i životinje jednim imenom zovemo živa bića.
Oni čine živu prirodu.
Neživu prirodu čine: Sunce, Mjesec, planeti, tlo, zrak, voda.
Živa bića se razlikuju se od nežive prirode jer živa bića rastu, hrane se, razmnožavaju, kreću se, stare i umiru.
Pojašnjenje pojma: Vivarij je prostor koji je obično zatvoren, a služi za držanje i uzgajanje živih životinja ili biljaka.
Neraskidivo jedinstvo prirode
Sva priroda izgrađena je od tvari koje čine različite čestice. Svojstva tvari ovise o građi čestica i njihovom kemijskom sastavu.
Živa i neživa priroda izgrađene su od istih tvari.
Prouči slike i razmisli o još nekim tvarima koje grade tvoje tijelo, a nalazimo ih i u prirodi oko nas. Svoja razmišljanja razmijeni u paru, a zaključke prezentirajte ostatku razreda.
Cijela je priroda izgrađena od tvari.
Znate li kako su građene tvari?
Tvari su građene od različitih čestica.
Tvari se međusobno razlikuju po svojim svojstvima.
Živa i neživa priroda izgrađene su od istih tvari.
Proučite slike te razmislite o još nekim tvarima koje grade vaše tijelo, a nalazimo ih i u prirodi oko nas. Svoja razmišljanja razmijenite u paru, a zaključke prezentirajte ostatku razreda.
Čovjek od davnina u prirodi pronalazi i koristi zlato, željezo, bakar i dr. To su prirodne tvari. Međutim, sve što nas okružuje nije nastalo isključivo prirodnim procesima. Čovjek gradi kuće, mostove, prometnice, osmišljava i proizvodi predmete za uporabu poput odjeće, alata, knjiga i mobitela. Takve tvari možemo nazvati umjetne tvari jer ih je proizveo čovjek iz tvari koje nalazi u prirodi. Sve što nas okružuje, a uključuje i ljudske tvorevine naziva se okoliš.
Ljudi se prilagođavaju zakonitostima u prirodi, ali svojim djelovanjem utječu i na promjene koje se u njoj događaju. Svi ti procesi ukazuju na povezanost žive i nežive prirode koje čine neraskidivo jedinstvo.
Od prapovijesti čovjek poznaje tvari kao što su zlato, željezo, bakar.
Neke tvari nalazimo u prirodi: pamuk, vodu, zrak, sol, vapnenac.
Druge tvari proizvodi čovjek: lijekovi, sapun, odjeća, knjige, mobitel i dr.
Tvari koje je proizvodi čovjek, od tvari koje nalazi u prirodi, nazivamo umjetne tvari.
Sve što nas okružuje, a uključuje i ljudske proizvode, nazivamo okolišem.
Obilježja živoga
Ponekad nije lako razlikovati živu od nežive prirode. Proučite sliku 3. koja prikazuje psa i robota.
Po čemu su oni slični, a po čemu se razlikuju? Zašto robota ne smatramo živim bićem?
Istražimo!
Pogledajte videozapis o robotu Sofiji.
Razmislite i odgovorite na postavljena pitanja unutar videozapisa.
Podijelite se u grupe. Razmislite o promjenama koje ste prošli tijekom odrastanja te o svojim svakodnevnim navikama. Razmislite ponovno i o robotu Sofiji. Neka učitelj/učiteljica podijeli s vama Vennov dijagram koji je pripremio/pripremila u Google dokumentima za obradu teksta iz paketa Google disk.
U Vennov dijagram upišite obilježja koja se odnose samo na vas, ona koja se odnose samo na Sofiju i ona koja su zajednička vama i Sofiji. Raspravite s drugim grupama o svojim odgovorima.
Živo biće građeno je od malenih, oku nevidljivih dijelova, koje nazivamo stanice. Bez obzira na staničnu građu, živa bića se međusobno razlikuju. Proučite slike i navedite obilježja živih bića koja prepoznajete.
Obilježja živih bića
Promotri priložene fotografije i podsjeti se koja su obilježja živih bića.
Živim bićima je za održavanje života i obavljanje rada potrebna energija.
Osnovni izvor energije na Zemlji je Sunce. Zahvaljujući energiji Sunca biljke stvaraju hranu koja postaje izvor energije za životinje i ljude.
Procesom disanja živa bića oslobađaju energiju iz hrane.
Dobivena energija im omogućuje rast, razvoj, kretanje, razmnožavanje.
Nepotrebne tvari iz organizma se izlučuju. Sva živa bića stare i na koncu ugibaju.
Živim bićima je za održavanje života i obavljanje rada potrebna energija.
Najvažniji izvor energije za život na Zemlji je Sunce.
Pomoću Sunčeve energije biljke stvaraju hranu koja je izvor energije za životinje i ljude.
Procesom disanja živa bića oslobađaju energiju iz hrane.
Tvari koje nam nisu potrebne za život, izlučuju se organizma.
Živa bića se hrane, dišu, razmnožavaju se, rastu, stare i na kraju ugibaju.
Objašnjavamo prirodu i prirodne pojave
Spoznaje o prirodi stječu se promatranjem prirode te izvođenjem eksperimenata ili pokusa.
Temeljne prirodne znanosti koje se bave proučavanjem prirode su: biologija, kemija i fizika.
- Biologija je znanost o živim bićima.
- Kemija proučava tvari od kojih je građena priroda.
- Fizika proučava kretanje tijela, svjetlost, zvuk i ostale prirodne pojave.
Prouči slike i prema prethodnim opisima imenuj znanstvenice: kemičarka, biologinja i fizičarka. Obrazloži svoje odgovore.
Spoznaje o prirodi stječu se promatranjem prirode te izvođenjem eksperimenata ili pokusa.
Temeljne prirodne znanosti koje se bave proučavanjem prirode su: biologija, kemija i fizika.
- Biologija je znanost o živim bićima.
- Kemija proučava tvari od kojih je građena priroda.
- Fizika proučava kretanje tijela, svjetlost, zvuk i ostale prirodne pojave.
Proučite slike i prema prethodnim opisima imenujte znanstvenice:
- biologinja,
- kemičarka i
- fizičarka.
Obrazložite svoje odgovore.
Biolozi, kemičari i fizičari proučavaju jednu biljku.
Grupa biologa promatra građu lista određene biljke.
Prvo okom, zatim povećalom ili lupom kako bi bolje uočili još sitnije dijelove, a na kraju mikroskopom za uočavanje najsitnijih dijelova poput stanica.
Grupa kemičara proučava sastav i svojstva tla na kojem biljka najbolje uspijeva.
Grupa fizičara računa brzinu rasta biljke koja se proučava.
Proučavanje građe lista:
Znanstvenici (kemičari, biolozi i fizičari) podijeljeni u grupe, proučavaju jednu biljku.
Biolozi okom promatraju građu biljke.
Potom građu biljke promatraju povećalom ili lupom.
Za uočavanje još sitnijih dijelova koji grade biljku (stanice), služe se mikroskopom.
Kemičari istražuju sastav i svojstva tla koji najbolje odgovara za rast i razvoj biljke.
Fizičari mjere vrijeme i računaju brzinu rast biljke.
Proučavanje građe lista:
Za kraj...
Pročitaj na mrežnim stranicama više o umjetnoj inteligenciji.
U svakodnevnom se životu vjerojatno susrećeš i koristiš inteligentne sustave (nežive sustave koji pokazuju inteligenciju).
Razmisli i navedi koji su to sustavi.
Usporedi njihova obilježja s obilježjima čovjeka. Što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju?
Podijelite se u grupe i svaka grupa neka odabere jedan inteligentni sustav. Članovi svake grupe neka se podijele u znanstvenike: biolozi, kemičari i fizičari.
Prema području svog istraživanja, na mrežnim stranicama potražite informacije o svom inteligentnom sustavu. Informacije objedinite u digitalnom alatu PowerPoint koje će predstavnik svake grupe prezentirati ostalim učenicima.
Pročitaj na mrežnim stranicama više o umjetnoj inteligenciji.
U svakodnevnom se životu vjerojatno susrećeš s inteligentnim sustavima (neživim sustavima koji pokazuju inteligenciju).
Razmisli i navedi koji su to sustavi.
Usporedi njihova obilježja s obilježjima čovjeka.
Što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju?
Podijelite se u grupe i svaka grupa neka odabere jedan inteligentni sustav.
Članovi svake grupe neka se podijele u znanstvenike: biolozi, kemičari i fizičari.
Prema području svog istraživanja, na mrežnim stranicama potražite informacije o svom inteligentnom sustavu.
Informacije objedinite u digitalnom alatu PowerPoint koje će predstavnik svake grupe prezentirati ostalim učenicima.
