Svuda oko nas nalaze se različiti predmeti kojima se svakodnevno koristimo. Oni se sastoje od različitih tvari. Tvari su šećer i brašno, ali i srebro i zlato. Tvar je zrak, voda, ugljen i nafta. Općenito možemo reći: tvari izgrađuju svijet koji nas okružuje, a prepoznaju se po karakterističnim svojstvima, fizikalnim i kemijskim.

Fizikalna svojstva koja možemo lako uočiti su oblik, tvrdoća, agregacijsko stanje, topljivost. Neka fizikalna svojstva možemo izmjeriti mjernim instrumentima i opisati, a to su gustoća, vrelište, talište, električna vodljivost, toplinska vodljivost, magnetičnost i kovnost. Poznavanje fizikalnih svojstava tvari omogućava nam njihovu primjenu.

Kemijska svojstva tvari su reaktivnost, zapaljivost, bazičnost, kiselost i dr.

Pozorno pogledajte videozapis koji slijedi i usporedite relativnu gustoću dvaju metala. Prepoznajete li tvari upotrijebljene u pokusu? Imenujte te tvari.

Praćenjem sljedećih videozapisa sistematizirajte sadržaj iz tiskanoga udžbenika i potom odgovorite na pitanja.

Poznato vam je da su sve tvari u prirodi u jednome od triju agregacijskih stanja: čvrstom (s), tekućem (l) i plinovitom (g).

Promjenu agregacijskoga stanja tvari uzrokuje promjena temperature, tlaka ili obojega (i temperature i tlaka) unutar sustava.

Prisjetite se kako se zovu promjene između agregacijskih stanja tvari pri zagrijavanju, a kako pri hlađenju?

Pogledajte videozaopis Promjena agregacijskoga stanja tvari i potom navedite primjere iz svakodnevnoga okruženja za sljedeće prijelaze između agregacijskih stanja: taljenje, kondenzacija i sublimacija.