Biološko djelovanje tvari
Uvod
Pozorno proučite sliku u uvodnici ove jedinice DOS-a. Prepoznajete li o kojim se uzorcima tvari radi? To su tvari koje najčešće izazivaju alergiju kod ljudi. Alergiju možemo opisati kao preosjetljivost organizma na neke tvari, najviše na pelud biljaka i određene vrste hrane, primjerice laktozu u mlijeku, soju, bjelanjak jajeta, jagode, orašasto voće i dr.
- Istražite na stručnim mrežnim stranicama što znači pojam anafilaktički šok, koji su najvažniji simptomi anafilaksije i kako pružiti prvu pomoć osobi koja je u stanju anafilaktičkoga šoka.
Djelovanje tvari na živa bića naziva se biološko djelovanje tvari.
Tvari različito djeluju na živa bića.
Neke su tvari korisne i neophodne za život, npr. voda, zrak, hrana, vitamini i dr.
Neke tvari štetno djeluju na organizam, npr. alkohol, droge, nikotin i dr.
Vitamini i minerali
Za pravilan rad našeg organizma neobično su važni vitamini koje unosimo hranom. To su vitamin A, B, C, D, E i K. Uz vitamine, organizmu su potrebni i minerali. Osobito su važni npr. željezo, kalcij, magnezij i cink.
Označite pojedini dio slike i doznajte više o ulozi nekih vitamina i minerala u organizmu čovjeka.
Jedući povrće i voće u organizam unosimo vitamine i minerale koji izgrađuju naše tijelo i štite nas od bolesti.
Što je važno znati o posljedicama pušenja cigareta?
Upotreba duhana jedan je od vodećih uzroka smrti. Svjetska zdravstvena organizacija SZO (eng. World Health Organization, WHO) predviđa da će do 2030. godine broj smrtnih slučajeva zbog pušenja cigareta iznositi oko osam milijuna godišnje.
Pušenje najčešće postaje navika u adolescenciji i oni koji počnu pušiti u toj dobi, vjerojatno će tu naviku i zadržati. I mlade osobe mogu imati neposredne zdravstvene posljedice pušenja.
Pušenje je često povezano i s nekim drugim oblicima rizičnog i nepoželjnog ponašanja – pijenjem alkohola, uzimanjem droga, delinkvencijom i slično.
Istraživanja na uzorku od 3 250 učenika, od kojih je 2 991 bilo u dobi od 13 do 15 godina, pokazuju da se broj učenika pušača cigareta smanjuje u zadnjih šest godina, no da raste popularnost upotrebe e-cigareta. Još ne postoje standardi o sigurnosti u ispuštanju nikotina i drugih sastojaka tijekom pušenja e-cigareta. Također, ne postoje znanstvene potvrde o mogućem pozitivnom učinku e-cigareta kao privremenoj pomoći u prestanku pušenja cigareta.
Pročitajte i međusobno raspravite odgovore na anketna pitanja u istraživanju.
- 47,2 % učenika pušilo je bilo kakav duhanski proizvod.
- 10 % učenika pušilo je e-cigarete.
- 27 % učenika smatra da učenici koji puše imaju više prijatelja.
- 61,8 % učenika cigarete kupuje u dućanima.
- 56,9 % učenika koji su kupili cigarete u dućanima nisu bili spriječeni u kupnji unatoč svojoj dobi.
- 60,1 % učenika živi u domu gdje drugi puše.
- 37,4 % učenika koji puše cigarete odgovorilo je da žele prestati.
- 82,8 % učenika podržava zabranu pušenja na zatvorenim javnim mjestima.
(Mrežno mjesto: HZJZ - o elektroničkim cigaretama, Pristupljeno: 10. 11. 2018.)
Pušači tijekom pušenja cigarete unose u tijelo otrovne tvari:
- nikotin,
- katran,
- ugljikov monoksid.
Nikotin je otrov koji pušenjem ulazi u organizam a krvotokom u mozak i izaziva ovisnost.
Katran je crna smolasta tvar koja se lijepi na dišne organe i stvara mogućnost obolijevanja od raka usne šupljine, ždrijela, jednjaka i pluća.
Ugljikov monoksid je otrovan plin koji može dovesti do poremećaja rada unutarnjih organa.
Pozorno pogledajte film Trovanje ugljikovim monoksidom i potom odgovorite na pitanja.
1. Zašto je ugljikov monoksid opasan plin?
2. Navedite simptome trovanja tim plinom.
Trovanje ugljikovim monoksidom
Pesticid DDT
Pesticid DDT organska je tvar. Budući da je DDT opasan za zdravlje i okoliš, njegova je upotreba zabranjena od 1973. godine. Pozorno pročitajte tekst, pogledajte videozapis i doznajte zašto!
Da bismo uvidjeli kako je teško odlučiti što je štetno, a što korisno pri primjeni insekticida, osvrnut ćemo se na jedan od najpoznatijih, zabranjeni insekticid – DDT (čitaj di-di-ti) koji se kao djelotvoran pojavio nešto prije Drugoga svjetskog rata. Vojnici su ga u Drugom svjetskom ratu mnogo rabili za zaštitu od uši i stjenica – prijenosnika tifusa, kao i protiv komaraca – prijenosnika malarije. Životi velikog broja ljudi bili su tada spašeni zbog uporabe DDT-a.
No već je 1946. utvrđeno da je kućna muha postala otporna na DDT, 1947. zapaženo je štetno djelovanje na ribe itd. Ali tek kad je utvrđeno da je iz krajeva prskanih DDT-jem nestalo nekih vrsta ptica, dokazano je da DDT djeluje na metabolizam kalcija, da ljuska jaja postaje tanka, lako se lomi i ptići ugibaju. Zapaženo je da DDT djeluje i na rast kostiju i zubi i da samo nekoliko ppb u vodi djeluje pogubno na razvoj planktona i rakova. Zato je 1973. njegova uporaba zabranjena.
DDT je opasan jer ulazi u hranidbeni lanac. Masti ga, naime, dobro otapaju. Kad pomoću planktona uđe u probavni sustav riba, ekstrahira se i otapa u masnom tkivu. Malim se ribama hrane veće, i još veće, a sav DDT gomila se u organizmu. Velike ribe pojede ptica ili čovjek i tako DDT ulazi i u naš organizam. Tako se DDT nakuplja na kraju hranidbenog lanca u velikim i ponekad štetnim koncentracijama. Povijest DDT-ja upozorava da se od tisuća novopripremljenih i vrlo korisnih spojeva neki nakon određenog vremena pokažu štetnima. Zato je prije šire uporabe svakog novog sredstva važno što je temeljitije moguće ispitati i njegova moguća štetna djelovanja, da bi negativne posljedice bile što rjeđe.
Ljudi se za zaštitu biljaka od nametnika i biljnih bolesti koriste kemikalijama koje nazivamo pesticidima.
Pesticidi putem hrane mogu dospjeti u organizam živih bića.
Danas se smanjuje upotreba pesticida u poljoprivredi te se sve više upotrebljavaju ekološke metode i sredstva za zaštitu poljoprivrednih kultura.
Pesticid DDT