Atome istoga kemijskoga elementa s različitim brojem neutrona u jezgri nazivamo izotopima. Vodik je najjednostavniji kemijski element. Ima tri izotopa: procij, deuterij i tricij. Više o uporabi izotopa vodika doznat ćete pozornim praćenjem videozapisa Teška voda.

Svi izotopi vodika imaju isti protonski broj Z = 1, a razlikuju se po nukleonskom broju (nukleonski broj procija je A = 1, deuterija je A = 2 i tricija je A = 3.).

Izotopi se upotrebljavaju za proučavanje značajnih procesa u kemiji, fizici, biologiji, medicini i drugim znanostima. Jezgre nekih atoma nestabilne su i mijenjaju se te pritom emitiraju radioaktivno zračenje. Ono se može primijeniti u različitim područjima. Energija koja se oslobodi pri radioaktivnom raspadu u nuklearnim elektranama posredno se prevodi u električnu energiju. U medicini se radioaktivno zračenje rabi u liječenju tumora. U mineralogiji se, primjerice, upotrebljava za određivanje starosti stijena u Zemljinoj kori.

Pogledajte videozapis Radij i doznajte zašto je radij izrazito opasan kemijski element.

Najmlađa tehnologija za dobivanje električne energije je nuklearna tehnologija. Nuklearne elektrane ne ispuštaju u atmosferu CO₂ i time ne pridonose globalnom učinku staklenika. Izračuni pokazuju da upotreba nuklearne energije Europi godišnje uštedi ispust oko 800 milijuna tona CO₂. Za jednaku bi se uštedu, primjerice, s ceste moralo ukloniti čak 200 milijuna automobila.

Pogledajte videozapis Černobil i doznajte više o nuklearnoj nesreći koja se dogodila 1986. godine.