Na temelju znanstvenih istraživanja doznajemo da se većina zvijezda, pa tako i naše Sunce, sastoji uglavnom od vodika. Sunčeva energija nastaje spajanjem atoma vodika u atome helija, pri čemu se oslobađa mnogo energije. Što je Sunčeva energija i koji su načini njezine pretvorbe u električnu energiju doznat ćete pogledate li videozapis Sunce – izvor energije.

Prisjetite se što ste dosad naučili o građi atoma vodika i odgovorite na pitanja.

Vodik se u kemijskom laboratoriju najčešće dobiva djelovanjem klorovodične kiseline na cink. Pritom se možemo služiti i Kippovim aparatom.

Pogledajte videozapis Test na vodik. Kada se epruveti primakne zapaljena treščica, začuje se prasak. Pozorno promotrite stijenke epruvete na vrhu. Zašto se stijenke epruvete orose? Objašnjenje napišite jednadžbom kemijske reakcije.

Vodik je najlakši plin pa su se njime početkom prošloga stoljeća punili zračni brodovi - cepelini. Najpoznatiji zračni brod iz toga vremena bio je njemački cepelin Hindenburg dugačak 245 m. Njime se odvijao putnički promet između Europe i Amerike. Pozorno pogledajte videozapis Tragedija Hindenburga.

Cepelin Hindenburg 6. svibnja 1937. godine eksplodirao je pri pokušaju slijetanja u američki grad New Jersey. Ta je tragedija označila kraj korištenja cepelina kao prijevoznoga sredstva. Danas se tehnologija izrade modernih cepelina temelji na prednostima novih materijala i uporabi helija. Njihova primjena još nije komercijalna.

Zanimljivosti vezane uz nacrt i patent zračnoga broda

Zračni je brod konstruirao Zagrepčanin David Schwarz. Njegov je cepelin poletio 3. studenoga 1897. s uzletišta Tempelhof u Berlinu i podigao se na visinu od 466 m. Izum ovoga hrvatskog izumitelja nezasluženo se i dandanas pripisuje drugome. Naime, nakon izumiteljeve smrti njegova je udovica njemačkome generalu Ferdinandu von Zeppelinu prodala nacrte i patente zračnoga broda. Tako je, nezasluženo, Schwarzov izum dobio ime „cepelin” iako se trebao zvati „švarcoplan”.

Važno je znati!

Na mrežnim stranicama pronađite edukativnu brošuru koja sadržava naputke za učinkovito i sigurno korištenje plina u kućanstvu. (Mrežno mjesto, Pristupljeno: 11. 1. 2019.)

Pogledajte videozapis Nuklearno oružje i doznajte više o vodikovoj (hidrogenskoj) bombi koja ima daleko razornije djelovanje od atomske bombe.

Pogledajte fotogaleriju i doznajte koje proizvode iz svakodnevnoga života dobivamo iz spojeva koji se priređuju preradom nafte i njezinih derivata.

Zanimljivo je naglasiti da se mnogi suvremeni kozmetički proizvodi, primjerice parfemi, ruževi za usne, dezodoransi, sjenila za oči, kao i lijekovi, vitamini te plastične mase, proizvode sintezom iz spojeva koji se dobivaju preradom nafte i njezinih derivata.

Kako se provodi frakcijska destilacija nafte te koje su najvažnije frakcije koje se dobiju ovim postupkom možete doznati u interaktivnoj simulaciji Frakcijska destilacija.

Pozorno pogledajte videozapis Izlijevanje nafte. Doznajte zašto mjere opreza moraju biti na najvišoj razini kada se morima transportira nafta te koje su sve posljedice ekološke katastrofe istjecanja nafte u more.

Havarije tankera i istjecanje nafte u more mogu izazvati onečišćenje mora, ekološku katastrofu i širenje naftnih mrlja zbog djelovanja morskih struja. Ovaj videozapis prikazuje jednu od najvećih ekoloških katastrofa – izlijevanje nafte u more koje se dogodilo 2010. godine u Meksičkom zaljevu nakon eksplozije naftne platforme Deepwater Horizon. Nafta je istjecala tri mjeseca, a procjenjuje se da je u more isteklo oko milijun tona nafte. Onečišćeno more obuhvaćalo je površinu od oko 9000 km². Najviše su stradale ribe, ptice i kornjače. Uništena su uzgajališta školjki, jaja riba i ostalih morskih organizama, kao i kompletan fitoplankton. Stradavanjem planktona kao glavnoga proizvođača u moru onemogućava se kruženje tvari u hranidbenom lancu i time se uništava cijeli ekosustav. Nafta se zbog manje gustoće zadržava pri površini mora i tako sprječava fotosintezu, disanje i prehranu morskih organizama. Troškovi čišćenja mora, obale i živih bića onečišćenih naftom procijenjeni su na više od četiri milijarde dolara.

Proučite interaktivni grafikon i odgovorite zašto nafta pluta po površini morske vode.

Prisjetite se kako izgaranje fosilnih goriva djeluje na onečišćenje atmosfere.

Ugljen je fosilno gorivo kojim se čovjek koristi od davnina i u prirodi ga ima najviše. Pretpostavlja se da bi svjetske zalihe ugljena mogle potrajati sljedećih 200 godina. Ugljen je nastao procesom pougljenjivanja (karbonizacije) biljnih ostataka iz davne geološke prošlosti. Nekada se ugljen upotrebljavao kao gorivo – za zagrijavanje prostorija i za postizanje visokih temperatura u pećima kovačnica ili talionica metala. Osim toga, danas je ugljen vrijedna sirovina za proizvodnju koksa, tehničkih plinova, benzina, umjetne gume, lijekova, polimernih materijala (plastike), boja i mnogih drugih organskih spojeva.

Prirodni ili zemni plin pratitelj je nafte u njezinim nalazištima. Homogena je smjesa raznih ugljikovodika. U najvećoj količini sadržava metan, a u manjoj količini može imati i druge plinove, primjerice ugljikov dioksid i sumporovodik. Metan je zapaljiv, a pomiješan sa zrakom čini eksplozivnu smjesu. Ukapljeni plin prozirna je tekućina bez boje, okusa i mirisa. Prije nego što stigne do kućanstva, plinu se dodaju tvari neugodna mirisa kako bi se spriječile nesreće koje se mogu dogoditi zbog nekontroliranoga istjecanja plina. U kućanstvu se zemni plin upotrebljava za zagrijavanje prostorija i kuhanje hrane. U novije vrijeme zemni je plin popularan kao alternativno gorivo za automobile.

Pozorno promotrite sliku. Možete li pretpostaviti o kojoj je vrsti automobila riječ?