Ponavljanje 8

Prisjetite se

Atmosfera – zaštitni omotač oko Zemlje.

Zrak – smjesa plinova.
 sastojak   volumni udio/%
 dušik   78,10
 kisik  20,90
ugljikov(IV) oksid  0,04
  plemeniti plinovi
 argon  0,90
 neon  0,00018
helij  0,0005
kripton  0,0001
ksenon  0,000009

Kisik – pri standardnim je uvjetima u plinovitom agregacijskom stanju, bez boje i mirisa, gustoće veće od gustoće zraka, podržava gorenje, ali ne gori. Kisik se u laboratoriju može dobiti elektrolizom vode, žarenjem kalijeva permanganata i dr.

Oksidacija – reakcija tvari s kisikom pri čemu nastaju spojevi oksidi. Reakcijom kisika s metalima nastaju oksidi metala (MgO, FeO, Na2O), a reakcijom kisika s nemetalima nastaju oksidi nemetala (NO, SO2, CO2).

Dušik – pri standardnim je uvjetima u plinovitom agregacijskom stanju, bez boje i mirisa, gustoće manje od gustoće zraka, ne gori i ne podržava gorenje. Dušik u obliku nitrata osigurava normalan rast biljaka i stvaranje bjelančevina.

Ugljikov(IV) oksid –pri standardnim je uvjetima u plinovitom agregacijskom stanju, bez boje i mirisa, gustoće veće od gustoće zraka, ne gori i ne podržava gorenje. Koristi se kao sredstvo za gašenje požara.

[latex]\mathit{\varphi }(A)=\frac{\mathit{V}(sastojak\space A)}{\mathit{V}(sastojak\space A)\space +\space \mathit{V}(sastojak\space B)}=\frac{\mathit{V\left(\mathit{A}\right)}}{\mathit{V}(A)\space +\space \mathit{V}(B)}[/latex]

Točka razmišljanja

  1. U kojem je razdoblju krenulo intenzivnije zagađenje Zemljine atmosfere?
  2. H2O, CO2, CH4, N2O redom su kemijske oznake za vodu (vodenu paru), ugljikov(IV) oksid, metan i dušikov(I) oksid. Gdje se na Zemlji nalaze ti plinovi?
  3. Kako se ti plinovi oslobađaju i kako dugoročno djeluju na život na Zemlji?

Uz već spomenute onečišćivače atmosfere, na sljedećoj mrežnoj stranici možete pronaći koji se još nepoželjni kemijski spojevi nalaze u atmosferi i kako utječu na kvalitetu zraka. Također, doznat ćete zašto je geografska lokacija važna za kvalitetu zraka te koji su gradovi na svijetu u najvećoj opasnosti zbog loše kvalitete zraka. (Mrežno mjesto 1; pristupljeno: 10. 11. 2018.)

PhET kutak

PhET simulacijom možete promatrati odnos Sunčeva zračenja, razlike u temperaturi i zastupljenosti različitih plinova u Zemljinoj atmosferi tijekom ledenog doba, u razdoblju oko 1750. godine i danas. (Mrežno mjesto 2; pristupljeno: 10. 11. 2018.)

8. Ponavljanje

Prisjetite se

Atmosfera – zaštitni omotač oko Zemlje.

Zrak – homogena smjesa plinova.
 sastojak   volumni udio/%
 dušik   78,10
 kisik  20,90
ugljikov(IV) oksid  0,04
  plemeniti plinovi
 argon  0,90
 neon  0,00018
helij  0,0005
kripton  0,0001
ksenon  0,000009

Kisik – pri standardnim je uvjetima u plinovitom agregacijskom stanju, bez boje i mirisa, gustoće veće od gustoće zraka, podržava gorenje, ali ne gori. Kisik se u laboratoriju može dobiti elektrolizom vode, žarenjem kalijeva permanganata i dr.

Oksidacija – reakcija tvari s kisikom pri čemu nastaju spojevi oksidi. Reakcijom kisika s metalima nastaju oksidi metala (MgO, FeO, Na2O), a reakcijom kisika s nemetalima nastaju oksidi nemetala (NO, SO2, CO2).

Dušik – pri standardnim je uvjetima u plinovitom agregacijskom stanju, bez boje i mirisa, gustoće manje od gustoće zraka, ne gori i ne podržava gorenje. Dušik u obliku nitrata osigurava normalan rast biljaka i stvaranje bjelančevina.

Ugljikov(IV) oksid –pri standardnim je uvjetima u plinovitom agregacijskom stanju, bez boje i mirisa, gustoće veće od gustoće zraka, ne gori i ne podržava gorenje. Koristi se kao sredstvo za gašenje požara.

Volumni udio

[latex]\mathit{\varphi }(A)=\frac{\mathit{V}(sastojak\space A)}{\mathit{V}(sastojak\space A)\space +\space \mathit{V}(sastojak\space B)}=\frac{\mathit{V\left(\mathit{A}\right)}}{\mathit{V}(A)\space +\space \mathit{V}(B)}[/latex]

Primijenite znanje

PhET kutak

PhET simulacijom možete promatrati odnos Sunčeva zračenja, razlike u temperaturi i zastupljenosti različitih plinova u Zemljinoj atmosferi tijekom ledenog doba, u razdoblju oko 1750. godine i danas. (Mrežno mjesto 1; pristupljeno: 10. 11. 2018.)

Točka razmišljanja

  1. U kojem je razdoblju krenulo intenzivnije zagađenje Zemljine atmosfere?
  2. H2O, CO2, CH4, N2O redom su kemijske oznake za vodu (vodenu paru), ugljikov(IV) oksid, metan i dušikov(I) oksid. Gdje se na Zemlji nalaze ti plinovi?
  3. Kako se ti plinovi oslobađaju i kako dugoročno djeluju na život na Zemlji?

Uz već spomenute onečišćivače atmosfere, na sljedećoj mrežnoj stranici možete pronaći koji se još nepoželjni kemijski spojevi nalaze u atmosferi i kako utječu na kvalitetu zraka. Također, doznat ćete zašto je geografska lokacija važna za kvalitetu zraka te koji su gradovi na svijetu u najvećoj opasnosti zbog loše kvalitete zraka. (Mrežno mjesto 2; pristupljeno: 10. 11. 2018.)