Izrada pokretanje i upravljanje robotom

Automatizacija ima vrlo važnu ulogu u napretku čovječanstva još od početka stoljeća, pogotovo od kada je Henry Ford uveo montažne linije u proizvodnju automobila. Napredak tehnologije u brojnim područjima, a poglavito u području automatizacije rezultirao je uvođenjem robota u različitim sferama ljudskog života.

Za popularizaciju riječi robot i robotika zaslužan je pisac naučne fantastike Isaac Asimov koji je veći dio svog rada posvetio opisu robota, a napisao je i tri zakona robotike:

1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.
2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom. 
3. Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom.

Robot je automatizirani stroj računalom programiran za obavljanje zadanih radnji. Razvojem, dizajnom, konstrukcijom, radom i uporabom robota bavi se robotika. Cilj robotike je dizajnirati strojeve koji mogu zamijeniti čovjeka u svakodnevnom radu ili da olakša rad, ujedno i život čovjeka.

Roboti se mogu koristiti u mnogim situacijama i za mnoge svrhe, od zabave i svakodnevnih kućanskih poslova (automatske kosilice ili usisači prašine) do opasnih okruženja (za otkrivanje i deaktivaciju bombe, za pronalazak preživjelih u ruševinama, za prijenos opasnih materijala,…) ili tamo gdje ljudi ne mogu jednostavno pristupiti (za istraživanje svemira ili podmorja). 

Bez obzira jesu li složeni ili relativno jednostavni, svaki programibilni robot sastoji se od nekoliko ključnih dijelova. 

1. Konstrukcija robota - ovisno o namjeni roboti se izrađuju različitih veličina, izgleda i materijala. 
2. Upravljački uređaj- najčešće računalo ili elektronički sklop kojeg nazivamo “mozak robota“
3. Fizički i mehanički dijelovi- robotu omogućuju izvršavanje zadanih radnji (motori, klipovi, kotači, elektromagneti,…)
4. Različiti senzori i mjerni uređaji koji služe da bi robot prepoznao, razumio i mogao reagirati na pojave u okolini (temperatura, tlak, toplina, udaljenost,…)

Upravljanje robotom i njegov rad temelji se na izradi programa uglavnom na računalu. Ovisno o vrsti i proizvođaču robota postoje i različiti programski jezici kojima se izrađuju programi za upravljanje robotom, to mogu biti i programski jezici koji se inače koriste za računalno programiranje, kao što su: Python, Java, Scratch …. .

Program se s računala prenese na sučelje (engl. interface) robota na koji su spojeni senzori i motori. Jednostavno  sučelje za učenje programiranja u robotici je Micro.bit

Prema pokretljivosti robote smo podijelili na statičke i mobilne robote.

Kada se robotu gibaju samo pojedini dijelovi u ograničenom radnom prostoru nazivamo ga statični ili manipulativni robot. Najbolji primjer su industrijski roboti koji imaju stalno mjesto djelovanja, a predmeti s kojima obavljaju određeni rad dolaze do njih pokretnim trakama, paletama i slično. 

Ako se cijeli robot giba u neograničenom prostoru zrakom, kopnom ili vodom, nazivamo ga mobilni robot. Zbog gibanja u neograničenom prostoru kod ove vrste robota koriste se različite baterije za napajanje motora energijom.

U budućnosti će roboti vjerojatno preuzeti većinu ljudskih poslova. Danas roboti preuzimaju internetske poslove i rade kao”internetski roboti” na poslovima Netflixa, Youtubea …., ali rade i kao automatski piloti, blagajnici, bankari, čistači/ce, spašavaju ljude ….  .

Roboti  androidi i ginoidi prvo će preuzeti opasne i teške poslove kao što su spasilac, doktor, vatrogasac, policajac...

Roboti na prvoj crti bojišnice protiv koronavirusa: mjere temperaturu, uzimaju brisove, održavaju red i rade na blagajnama.

Više o ovoj temi može se pročitati na poveznici.