Stari vijek
Zvukovi iz prapovijesti
Kada su ljudi počeli komunicirati glazbom? Kakvu je ulogu imala glazba u životu čovjeka nekada, a kakvu ima danas?
Rješavajući aktivnosti koje slijede zaviri u daleku prošlost i pokušaj pronaći odgovore na postavljena pitanja.
Glazba je stalni pratilac čovjeka tijekom njegova evolucijska razvoja. Uobičajeno je mišljenje da je glazba relativno nova ljudska invencija, koje potkrepljuju i arheološka istraživanja.
Dok prva oruđa, nužna za preživljavanje prapovijesnih ljudi, datiraju od prije oko 2.500.000 godina, glazbala su znatno novijeg datuma. Teško je vremenski odrediti prve oblike glazbenog izražavanja. Vjerojatno je započelo pjevanjem, pljeskanjem ili udaranjem ruku po različitim površinama, ali za to naravno ne postoje arheološki dokazi već samo mišljenja i teorije.
Kako su prvi ljudi počeli svirati?
Da bi saznao odgovor na ovo pitanje, zaviri u daleku prošlost rješavajući zadatke.
Teško je odrediti točno vrijeme kada je glazba nastala.
Vjerojatno su ljudi prvo počeli pjevati, pljeskati ili udarati rukama po predmetima. No, za to ne postoje dokazi.
Poslušaj kako zvuče neka od najstarijih glazbala.
Pogledaj videozapise i upoznaj tradicijske običaje plemenskih zajednica Afrike, Australije i Amerike u kojima zvuk i pokret oduvijek imaju važnu ulogu.
Pogledaj videozapise i upoznaj tradicijske običaje plemena Afrike, Australije i Amerike.
U njima zvuk i pokret oduvijek imaju važnu ulogu.
Pogledaj videozapise.
Glazba! Odjeci drevnih civilizacija
Privlače li te priče o antičkim junacima i bogovima, o osvajanjima i slavnim vojskovođama, vladarima, jednako kao i priče malih ljudi, običnih građana i robova u carstvima staroga vijeka?
Zanimaju li te kakve tajne danas skrivaju ostatci velebnih hramova, piramida, ladanjskih vila? Možeš li zamisliti kakvu je glazba imala ulogu u životu ljudi drevnih vremena?
Saznaj više sudjelujući u sljedećim aktivnostima.
Privlače li te priče o junacima iz starih vremena?
Jesu li ti zanimljive priče o osvajanjima i slavnim vladarima?
Po čemu su zanimljivi obični građani, a po čemu robovi u carstvima starog vijeka?
Zanimaju li te kakve tajne skrivaju ostatci hramova i piramida?
Možeš li zamisliti kakvu je ulogu imala glazba u životu ljudi iz starih vremena?
Saznaj više u sljedećim aktivnostima.
Grčki amfiteatar / Rimski amfiteatar
Zamisli da živiš u antičko doba. Koju bi građevinu rado posjetio? Kojim bi zbivanjima u tom slučaju nazočio?
Zamisli da živiš u staro doba.
Razmisli kako bi se oblačio i koje bi glazbalo svirao.
Saznaj više!
U sljedećim videozapisima obrati pozornost na detalje vezane uz izgled starogrčkog i starorimskog amfiteatra.
Upoznaj detaljnije dijelove antičkog grčkog kazališta i poslušaj akustičnost kazališta u Epidauru.
Također zaviri u Koloseum u Rimu putem videozapisa od 360°.
Saznaj više!
Pogledaj videozapise i saznaj kako su izgledali grčki i rimski amfiteatri.
Pogledaj od kojih se dijelova sastoji staro grčko kazalište.
Poslušaj glazbu staroga grčkog kazališta u Epidauru.
Zaviri u rimski amfiteatar Koloseum u Rimu putem videozapisa od 360°.
Razmisli i objasni.
Što u svakodnevnome govoru podrazumijevaš pod pojmom glazba, a što muzika?
Postoji li razlika u značenju u kojemu se ti pojmovi rabe danas i njihova izvornog smisla i konteksta u kojem su upotrebljavani tijekom povijesti?
Pojam mousikē téchnē – muzika u starih je Grka u sebi prizivao muze, božice i zaštitnice svih umjetnosti i znanosti te ukazivao na božansko podrijetlo muzičkoga umijeća.
Pojam glazba dolazi od imenice glas slavenskoga podrijetla, koja u širemu smislu osim pjevanja označava i viku, poziv, zov.
Razmisli i objasni.
Što je "glazba", a što "muzika"?
Postoji li razlika između značenja tih riječi?
Riječ "muzika" u starih je Grka bila povezana s muzama.
Muze su bile grčke božice i zaštitnice svih umjetnosti.
Riječ "glazba" dolazi od imenice "glas" koja znači pjevanje, viku, poziv.
Glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti i život svemu što postoji.
Glazba je u staroj Grčkoj imala velik ugled. Nazvati nekoga muzikosom značilo je da ga se smatra obrazovanim čovjekom. Međutim, nije svaka glazba imala taj status. Dualizam dobre glazbe, koja doprinosi vedrini i duhovnoj ravnoteži, te loše glazbe, koja pobuđuje uzbuđenja i strasti, očituje se u štovanju kultova boga Apolona (boga glazbe, ljepote, sunca, streličarstva, medicine) i boga Dioniza (boga vina i zabave).
Za razliku od Grka kod starih se Rimljana gubi odgojno, moralno shvaćanje glazbe i ona postaje funkcionalna. S druge strane povezanost s religijom i etičkom funkcijom nalazimo i kod starih Kineza, naroda Mezopotamije i sl.
U nastavku saznaj više o tome u kojim se prigodama i na kojim glazbalima izvodila glazba.
Glazba je u staroj Grčkoj bila jako važna.
Stari su Grci čovjeka koji je puno znao o svemu zvali "muzikosom".
U staroj je Grčkoj postojala dobra i loša glazba.
Dobra glazba bila je vesela i hranila dušu.
Loša glazba je bila ona koja izaziva strasti.
Stari Rimljani su glazbu koristili za slavlje i zabavu.
U nastavku saznaj više o tome kada se i na kojim glazbalima izvodila glazba.
Pogledaj videozapis i upoznaj karakteristična glazbala staroga vijeka te prigode u kojima se izvodila glazba na njima.
Glazbala redoslijedom pojavljivanja: lira, kitara, panova frula, rimski rog, tuba (ravna truba), dugačka rimska trublja svinutoga dna (lituus), sistrum, timpan.
Pogledaj videozapis i upoznaj glazbala staroga vijeka.
Glazbala su: lira, kitara, panova frula, rimski rog, tuba (ravna truba), dugačka rimska trublja svinutoga dna (lituus), sistrum, timpan.
Kako zvuče neke od najstarijih melodija svijeta?
Kako zvuče neke od najstarijih melodija svijeta?
Znaš li da se suvremena glazbena teorija temelji upravo na akustičkim pokusima grčkog filozofa i matematičara Pitagore?
Pitagora je izračunao razmake među tonovima (intervale) dijeleći žicu monokorda na dva, tri, četiri i više jednakih dijelova. Poslušaj zvuk njegova otkrića u alatu Chrome Music Lab.
Znaš li da je grčki matematičar Pitagora radio pokuse sa zvukom?
Otkrio je pravila teorije glazbe.
Pitagora je izračunao razmake među tonovima.
Dijelio je žicu na dva, tri, četiri i više jednakih dijelova.
Poslušaj taj zvuk u alatu Chrome Music Lab.
Ako pozorno poslušaš melodije staroga vijeka i usporediš ih s melodijama suvremene glazbe, uočit ćeš da je njihovo glazbeno tkivo sačinjeno na nešto drukčijim ljestvičnim sustavima. Kinezi su glazbu temeljili na pentatonskoj ljestvici, Grci na sustavu ljestvica od osam tonova, dok su, primjerice, Indijci poznavali melodijsko kretanje u čak četvrttonskim intervalima. Saznaj više u jedinici Tonska građa.
Glazba je u starom vijeku zvučala drugačije nego danas.
To je zato što je bila skladana iz drugačijeg zvuka.
Kinezi su skladali u ljestvici od pet tonova, a stari su Grci koristili ljestvicu od osam tonova.
Saznaj više u jedinici Tonska građa.
Provjeri usvojenost ishoda
Radni materijali za djecu s teškoćama u učenju