Srednji vijek
Uvod
Otputuj glazbenim vremeplovom u daleku prošlost i zamisli da tvoju omiljenu skladbu izvode putujući glazbenici na trgu srednjovjekovnoga grada ili možda glazbenici srednjovjekovnog dvora.
Što misliš kako bi ta pjesma zvučala? Po čemu bi izvedba nalikovala izvornoj inačici, a po čemu bi se razlikovala?
Poslušaj videozapise. S prijateljima u razredu usporedi dojmove nakon slušanja skladbi.
Otputuj glazbenim vremeplovom u daleku prošlost.
Zamisli da tvoju omiljenu skladbu izvode glazbenici srednjeg vijeka.
Što misliš kako bi ta pjesma zvučala?
Po čemu bi bila ista, a po čemu različita?
Poslušaj videozapise.
S prijateljima iz razreda razgovaraj o tome što si čuo.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima saznaj više o glazbeno-stilskom razdoblju koje je nadahnulo slušane izvedbe.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima saznaj više o glazbi srednjega vijeka.
Srednji je vijek razdoblje europske povijesti koje je trajalo gotovo 1000 godina. Počinje padom Zapadnoga Rimskoga Carstva (5. stoljeće) i traje sve do renesanse (15. stoljeće). Vrijeme je to mnogobrojnih seoba naroda, feudalnog društvenog uređenja, širenja kršćanstva, križarskih ratova i velike epidemije kuge. Međutim, istodobno je to i vrijeme razvoja gradova, trgovine i prometa.
Srednji je vijek razdoblje europske povijesti dugo gotovo 1000 godina.
Počinje padom Zapadnoga Rimskoga Carstva i traje sve do renesanse.
To je vrijeme seoba naroda, širenja kršćanstva, križarskih ratova i velike epidemije kuge.
U isto se vrijeme razvijaju gradovi, trgovina i promet.
Glas odjekuje srednjovjekovnim crkvama
Glazbenici srednjega vijeka stvaraju i izvode glazbu namijenjenu različitim crkvenim, dvorskim i gradskim prigodama. Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj karakteristična obilježja srednjovjekovnih glazbenih vrsta.
Glazba se u srednjem vijeku izvodila u crkvi, na dvorovima i u gradovima.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj kako je zvučala glazba srednjega vijeka.
U srednjovjekovnoj su Europi crkve građene u romaničkome i gotičkome stilu.
Usporedi obilježja crkve sv. Križa u Ninu te katedrale sv. Križa i sv. Eulalije u Barceloni. Koji stil karakteriziraju velike kule, debeli zidovi i polukružni lukovi, a koji tanji zidovi s velikim, uskim prozorima te visokim, šiljastim lukovima?
U srednjem su vijeku crkve gradili na dva različita načina.
Usporedi izgled crkve sv. Križa u Ninu i katedralu sv. Križa i sv. Eulalije u Barceloni.
Koja crkva ima velike kule, debele zidove i polukružni lukovi, a koja tanje zidove s velikim, uskim prozorima te visokim, šiljastim lukovima?
Istraži tko je mogao pjevati u crkvenim zborovima, u javnim crkvama srednjega vijeka? Jesu li se pri izvedbi bogoslužja koristila i glazbala? Imenuj ih.
Istraži što utječe na akustičnost prostora u kojem se izvodila glazba. Snimi audiozapise ili videozapise vlastite izvedbe skladbe po izboru, u različitim prostorima i usporedi ih.
Zaključke istraživanja izloži prezentacijom ili plakatom u željenom digitalnom alatu.
Poslušaj videozapise.
Koje su najznačajnije duhovne glazbene vrste srednjega vijeka?
Gotovo cijelo tisućljeće dugo razdoblje srednjega se vijeka dijeli na jednoglasje (do 9. stoljeća) i višeglasje.
Gregorijanski koral je osnova gotovo cjelokupne duhovne glazbe srednjega vijeka, bilo da se radi o jednoglasnim skladbama ili višeglasju u kojem je koral temeljna dionica. Misa i motet su najznačajnije duhovne glazbene vrste srednjega vijeka.
Što je gregorijanski koral?
Gregorijanski je koral jednoglasno crkveno pjevanje na latinskom jeziku. Naziv je dobio po papi Grguru I. Velikom, koji je organizirao crkveno pjevanje ranoga srednjeg vijeka. Naložio je da se pročiste i odaberu tekstovi crkvenih napjeva, koji su uistinu primjereni liturgiji i bogoslužju te da ih se uvrsti u jedinstven zbornik - Antifonarij. Obvezni je dio i današnjega bogoslužja.
Koja su obilježja mise kao glazbene vrste?
Misa je višestavačna skladba namijenjena izvedbi tijekom bogoslužja. Sastoji se od stalnih i promijenjivih dijelova. Stalni su stavci: Kyrie eleison (Gospodine, smiluj se), Gloria (Slava), Credo (Vjerujem), Sanctus (Svet) / Benedictus (Blagoslovljen) i Agnus Dei (Jaganjče Božji).
Koja su obilježja srednjovjekovnog moteta?
Srednjovjekovni je motet jednostavačno, višeglasno polifono djelo. Najdublja dionica (tenor) donosi koralnu melodiju dok gornje razvijaju samostalne melodije, različitoga teksta, a ponekad i na različitim jezicima u odnosu na koral.
Što je glagoljaško pjevanje?
U manjim se sredinama bogoslužje, pa tako i crkveno pjevanje, održavalo na narodnom jeziku.
Glagoljaško je pjevanje, još od 9. stoljeća, karakteristično za Hrvatsko primorje, otok Krk, Istru, Liku i Dalmaciju. Pjevanje je bilo dio obreda zapadne rimske Crkve na hrvatskoj inačici staroslavenskoga jezika. Prenosilo se usmenom predajom.
Koje su najznačajnije crkvene skladbe srednjega vijeka?
U vrijeme jednoglasja to je bio gregorijanski koral.
Nakon otkrića višeglasja to su bili organum, misa i motet.
Što je gregorijanski koral?
Gregorijanski je koral jednoglasna skladba na latinskome jeziku koja se pjeva bez pratnje glazbala.
Ime je dobila po papi Grguru I. Velikom.
Kakva je skladba misa?
Misa je višestavačna skladba (ima više dijelova koji se zovu stavci) i izvodi se za vrijeme obreda mise.
Kakva je skladba srednjovjekovni motet?
Srednjovjekovni je motet višeglasna skladba.
Ima crkveni tekst koji može biti na različitim jezicima.
Što je glagoljaško pjevanje?
U manjim se mjestima misa održavala na narodnom, a ne latinskom jeziku.
Glagoljaško je pjevanje vrsta pjevanja u Hrvatskom primorju, na otoku Krku, u Istri, Lici i Dalmaciji.
Kako i gdje su se glazbenici obrazovali u srednjem vijeku?
Najobrazovaniji sloj srednjega vijeka bili su svećenici. Kršćansko je bogoslužje praćeno pjevanjem zbora pjevača ili scholae cantorum.
Za vrijeme pontifikata pape Grgura I. Velikoga, rimska je schola cantorum postavljena na čvrste temelje kao škola pjevanja za potrebe liturgije te kao sam pjevački zbor koji je predvodio liturgijsko pjevanje.
U srednjem vijeku samo su svećenici znali čitati i pisati.
Mise su pratili zborski pjevači koji su učili pjevati u školama pjevanja.
Najpoznatiju školu pjevanja osnovao je papa Grgur I. Veliki.
Glazba se, kao teorijska disciplina, poučavala i na prvim sveučilištima. Najstarije svjetsko sveučilište Al - Karaouine je, 859. godine, utemeljila Fatima al-Fihri u marokanskome gradu Fesu. Koncept marokanskoga sveučilišta su preuzele i prve europske institucije utemeljene tijekom 11. i 12. stoljeća: Sveučilište u Bologni, Parizu i Oxfordu. Studijski su programi pokrivali sedam slobodnih umijeća (septem artes liberales): aritmetiku, geometriju, astronomiju i muziku (pod zajedničkim nazivom quadrivium) te gramatiku, retoriku i logiku (pod zajedničkim nazivom trivium).
Glazba se učila na prvim sveučilištima.
Najstarije svjetsko sveučilište je "Al - Karaouine" u gradu Fesu, država Maroko.
Najstarija europska sveučilišta (sveučilište u Bologni, Parizu i Oxfordu) osnovana su malo kasnije.
Srednji je vijek razdoblje u kojem nastaju prvi oblici notacije, neume (grčki, neuma: znak). U prvim su se notnim zapisima neume zapisivale iznad teksta i u njima se tek nazirao uzlazni ili silazni tijek melodije. Prekretnica u razvoju notacije nastaje uvođenjem prve crte, koja je bila grafički prikaz napete žice. Postupno se povećava broj crta.
Neume su označavale samo visine tonova, ali ne i njihova trajanja. Značajnu je ulogu u razvoju notacije imao glazbeni teoretičar Guido d'Arezzo, koji ustaljuje praksu zapisivanja neuma u sustav od četiri crte (moderno crtovlje ih ima pet).
Prouči primjere notnih zapisa i riješi zadatak.
Srednji je vijek razdoblje u kojem su izumljene prve note.
Zovu se neume.
Zapisivale su se kao male oznake iznad teksta.
Kasnije su dodane prve notne crte.
Neume su označavale samo visine tonova, ali ne i njihova trajanja.
Prouči primjere notnih zapisa i riješi zadatak.
Glazba je srednjega vijeka skladana u starim načinima. Saznaj više u jedinici Tonska građa.
Kako bi pjevačima olakšao učenje i pamćenje melodije d'Arezzo se je poslužio Himnom sv. Ivana - Ut queant laxis. Posebnost melodije je u tome što svaki novi stih započinje na tonu više. D'Arezzo je na nazivima početnih slogova stihova pjesme: ut, re, mi, fa, sol, la zasnovao svoj sustav solmizacije.
Isto se načelo oblikovanja koristi i u osnovnoj temi songa Do-Re-Mi iz mjuzikla Moje pjesme, moji snovi.
Poslušaj i usporedi skladbe.
Glazba je srednjega vijeka skladana u posebnim ljestvicama koje se zovu stari načini.
Saznaj više u jedinici Tonska građa.
Kako bi pjevačima olakšao učenje i pamćenje melodije d'Arezzo je izmislio solmizaciju od 6 tonova (ut, re, mi, fa, so, la). To je napravio pomoću skladbe "Himna Sv. Ivana".
Prisjeti se pjesme "Do-Re-Mi" iz mjuzikla "Moje pjesme, moji snovi". Ona isto ima tonove solmizacije (do, re, mi, fa, so, la, ti, do).
Poslušaj i usporedi skladbe.
Tragom žonglera, trubadura i golijarda
Saznaj tko su bili žongleri, trubaduri i golijardi. O čemu su pjevali? Iz kojih društvenih slojeva potječu?
Saznaj tko su bili žongleri, trubaduri i golijardi.
O čemu su pjevali?
Poslušaj videozapise i riješi zadatke. U prijevodu teksta potraži ključne sadržajne motive.
Poslušaj videozapise i riješi zadatke.
Zapleši uz srednjovjekovne plesove i zvukove srednjovjekovnih glazbala
Prouči fotografije u galeriji i riješi zadatak u nastavku. Poznaješ li glazbala koja se nalaze na fotografijama?
Poslušaj videozapise. Usporedi ih glazbenim obilježjima i tvom osobnom dojmu.
Poslušaj videozapise.
Provjeri usvojenost ishoda
Radni materijali za djecu s teškoćama u učenju