Glazbeni
susreti 4

Sloboda koja dopušta umjetnicima 20. stoljeća sumnju u sve tradicionalne vrijednosti i njihovo preispitivanje, otvorila im je neslućene mogućnosti. Na iskustvu raznovrsnih povijesnih umjetničkih stilova i istraživanju kultura iz svih krajeva svijeta umjetnici izgrađuju vrlo različite osobne stilove.

Glazbenu umjetnost 20. stoljeća obilježava stilski pluralizam: istodobno postojanje raznovrsnih stilova, pravaca i tehnika skladanja.

U prvoj polovini 20. stoljeća u glazbenoj umjetnosti usporedno postoje romantizam, impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam i jazz, a u drugoj polovini rock, aleatorika, elektronička i digitalna glazba, minimalizam, mikropolifonija, te dvanaesttonska i serijalna tehnika skladanja i na kraju stoljeća nova spajanja svih stilova, pravaca i tehnika.

Znanost i tehnologija utjecali su na sve čovjekove djelatnosti, pa tako i na umjetnost koja postaje antiromantička, sklona eksperimentu i istraživanju. U umjetnosti, baš kao i u znanosti, traži se istina, a ne samo ljepota.

Pjesma, solopjesma, kancona, šansona, Lied, Song skladbe su koje povezuje jedinstveni izričaj teksta i melodije. Omiljene su u svim stilovima i vrstama te žanrovima glazbe i naš suputnik u svakodnevnom životu. 

Melodijske linije pjesama pjevamo solistički ili u zboru, u duetu ili kvartetu dijeleći radost zajedničkog muziciranja. U ovome ćeš poglavlju upoznati i pjesme bez riječi - Liede ohne Worte, omiljene kratke instrumentalne forme - glazbene minijature. Usporedit ćeš je li ti izražajnija ista melodija s tekstom ili bez njega, u solističkoj ili komornoj izvedbi.

Upoznat ćeš i pjesme koje izvodi cijeli simfonijski orkestar - simfonijske pjesme. Programske su to skladbe nastale u razdoblju romantizma koje isključivo glazbenim jezikom opjevavaju epove, mitove, povijesne događaje i ličnosti, ali jednako tako instrumentalnim bojama opisuju prirodne i osobne emocionalne fenomene.

U ovome ćeš poglavlju otkriti kako je razvoj glazbala kroz četiri glazbeno-stilska razdoblja uspio iznjedriti sjajne, veličanstvene, višestavačne instrumentalne glazbene vrste: koncert, suitu, simfoniju, sonatu i komorne vrste. 

Različit karakter, ugođaj i tempo stavaka pružali su skladateljima široku paletu izražajnih sredstava: razigranost u suiti i virtuoznost u koncertu.

Dramatika prvoga stavka, liričnost i emocionalnost drugoga, plesni karakter trećega i razigranost četvrtoga stavka koji su u razdoblju klasicizma zadali okvire instrumentalnim višestavačnim vrstama, postali su zarazno i nepresušno nadahnuće skladateljima romantizma, 20. i 21. stoljeća.

Glazbeno-scenske su vrste oduvijek odražavale ljudsku težnju za sveobuhvatnim umjetničkim izrazom doživljaja, ideje, emocije. Glazba udružena s drugim umjetnostima pomogla nam je u ostvarenju antičke težnje, poglavito opera - kao glazbeno-scenska vrsta koja udružuje glazbu, književnost, scensku i vizualne umjetnosti. 

Prateći razvoj opere možeš opažati kako je razvoj tehnologije podržao stoljetnu težnju da se sve muze ujedine (Gesamtkunstwerk) u izrazu i odrazu zbiljnosti.

Jesmo li danas, u doba digitalne tehnologije blizu ostvarenju toga cilja? Odgovori na to pitanje nakon što proučiš ovo poglavlje koje obrađuje razvoj opere od njena nastanka u razdoblju baroka do danas, operete nastale u razdoblju klasicizma te mjuzikla, omiljene glazbeno-scenske vrste 20. i 21. stoljeća koji se udomaćio i u području filmske glazbe.

Pred tobom je poglavlje u kojem ćeš uživati sagledavajući tebi blisku i poznatu popularnu glazbu u novom kontekstu. Stoga možda i neće biti potrebno učiti ju, već širiti obzorja istražujući uvjete u kojima je nastala, utjecaj razdoblja koja su joj prethodila, kao i društveno, kulturno i znanstveno okružje u kojem je nastala.

Po čemu je naše razdoblje toliko drugačije od prethodnih da percipira glazbu prvenstveno kao zabavu? Kakav je tvoj stav prema ulozi glazbe za tebe osobno, kao i za društvo u cjelini? Je li njena uloga učiniti tvoj život ljepšim i zabavnijim ili ti pomoći da postaneš bolji, pametniji i zdraviji?

Iako je 20. stoljeće autentično razdoblje novih vrsta glazbe: jazza, rocka  i filmske glazbe, klasična i tradicijska glazba nisu izgubile svoj značaj. Dapače, živiš u razdoblju koje zahvaljujući digitalnoj tehnologiji omogućuje prožimanje svih vrsta glazbe - povijesno i geografski (crossover  i fusion  glazba)