U kakvoj su vezi starogrčko kazalište i opera? Više saznaj sudjelujući u sljedećim aktivnostima.
Nastanku su opere prethodila stoljeća uprizorenja različitih glazbeno-scenskih oblika poput srednjovjekovnih svetih prikazanja (misterija), sentimentalnih renesansnih pastorala, u kojima se mitološka tematika izlagala govorom i pjevanjem te osobito dramatskih madrigala. Ovaj glazbeno-scenski oblik bio je rado viđenim u palačama bogatih firentinskih građana, primjerice obitelji Medici. Likovi su u dramatskom madrigalu uglavnom preuzeti iz talijanske komedije dell'arte.
Bogati i utjecajni Firentinci, umjetnici, filozofi, pjesnici okupljali su se u tzv. cameratama i raspravljali o različitim područjima znanosti i umjetnosti. Za razvoj opere bitno je djelovanje tzv. prve firentinske camerate koja se sastajala u kući uglednoga firentinskog plemića i mecene Giovannija Bardi-Vernija. Ugledni član ove skupine bio je i otac znamenitog fizičara Galilea Galileija, pjesnik i humanist Vincenzo Galilei. Godine 1581. je objavio raspravu Razgovor stare i nove glazbe. U oblikovanju glazbe daje prednost monodiji (solističkom pjevanju uz pratnju bassa continua) u odnosu na renesansnu polifoniju, kako bi postigli veću ekspresivnost izvedbe te jedinstvo glazbe i poezije u madrigalu.
Druga firentinska camerata
Jacopo Peri (pjevač i skladatelj) je bio predstavnik tzv. druge firentinske camerate, uz Ottavija Rinuccinija (pjesnika i libretistu) i druge istaknute umjetnike, znanstvenike i filozofe. Predmet njihovog interesa nije više madrigal već stvaranje glazbeno-scenskog djela. Uzore nalaze u Antici. Smatrali su da su Grci i Rimljani tragedije izvodili recitativnim načinom, što postaje bitno obilježje prvih opera za čiji su nastanak zaslužni.
Prisjeti se!
Koja obilježja antičke tragedije prepoznaješ u opernim izvedbama?
Prepoznaješ li obilježja antičkog kazališta u kazalištima modernog doba?
Obrazloži odgovore.
U sljedećim videozapisima obrati pozornost na detalje vezane uz izgled starogrčkog i starorimskog kazališta, izvođače i njihovu ulogu u drami i odgovori na pitanja.
Jacopo Peri i Ottavio Rinuccini su autori prvog u potpunosti pjevanog glazbeno-scenskog djela - Daphne. Daphne je skladana 1594. godine, prvi put je javno izvedena 1598. godine. Notni zapis nije sačuvan. Euridika Jacopa Perija, praizvedena 1600. godine, prvo je u potpunosti sačuvano djelo ovoga tipa.
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj obilježja prvih opera te ulomke iz djela Euridika.
Koja su obilježja prvih opernih djela (opera)?
Obilježja prvih opera su:
- nastale su u Firenzi na vrhuncu renesanse, na talijanskom su jeziku
- tematika je iz grčke mitologije
- recitativna deklamacija omogućava bolje razumijevanje teksta te izražajnost u tumačenju osjećaja i duševnih stanja likova
- djelo ne započinje uvertirom već, po uzoru na grčku tragediju, prologom, u kojem se ukratko izlaže sadržaj dramske radnje
- djela su u potpunosti uglazbljena, prevladava monodija s povremenim nastupima zbora
- vokalne dionice prati basso continuo (u sastav mogu ući različita glazbala, najčešće: čembalo, orgulje ili lutnja od akordnih glazbala te violiončelo)
Prvom se pravom operom smatra Orfej Claudia Monteverdija. Svoje znanje o operi Orfej te operama koje tematiziraju mitologiju i legende potraži na stranici Svijet bogova, mitova i legendi.
Otvaranje prvih javnih opernih kuća
Iako je u svojim početcima glazbeno kazalište bilo privilegija aristokracije, zbog velike popularnosti opere, otvaraju se tijekom prve polovice 17. stoljeća i prva javna kazališta dostupna bogatijim građanima. Građanski će stalež s vremenom utjecati na značajan preokret u sadržaju opera. Mitološka i povijesna libreta, u kojima se je pronalazila plemićka publika, zamijenit će tematika bliska stvarnom životu.
Istraži koje je najstarije kazalište u tvom gradu ili regiji. Saznaj više o njegovoj povijesti.