Komična opera

Voliš li se smijati i nasmijavati druge? Smatraš li da je smisao za humor među najprivlačnijim i najpoželjnijim ljudskim osobinama? Koju vrstu humora ti voliš?

Je li umjetnost uvijek ozbiljna? Može li se o ozbiljnim stvarima govoriti i na humorističan način? Poučava li nas komedija ili nas samo zabavlja? 

Kao i tragedija i komedija postoji u kazalištu još u antičkome dobu. Ali suprotno tragediji, komedija prikazuje ono prosječno u životu, nedostatke i mane. Sudjelujući u sljedećim aktivnostima upoznaj koje su teme i glazbena obilježja karakteristična za komične opere.

Opera buffa

Pogledaj videozapise s početnim ulomcima iz dviju opera, jedna pripada tzv. ozbiljnoj, a druga komičnoj operi. Zaključi koje operno djelo pripada kojoj vrsti? Na temelju kojih obilježja si donio zaključke? Razmijeni mišljenje u paru, s kolegom iz razreda, i riješi zadatke koji slijede.

Tipična komična opera 18. stoljeća, namijenjena građanskoj publici, bila je talijanska opera buffa. Kao što je vidljivo iz samog naslova Služavka gospodarica (La serva padrona) Pergolesijeve opere, građansku publiku nisu više zanimale priče o povijesnim i mitološkim junacima već zgode iz svakodnevnoga života. Osobito su bile satire koje su tematizirale odnose među višim i nižim društvenim slojevima. S protagonistima ovih opera, primjerice lukavim slugama, škrtcima, starim skrbnicima, su se obični ljudi mogli lako poistovijetiti.

Stari i mrzovoljni Uberto je već umoran od zanovijetanja i neprijatnosti koje mu priređuje mlada služavka Serpina. Traži od nje da promijeni svoj stav i ponašanje prema njemu. Prijevod arije Sempre in contrasti:

Uvijek u suprotnosti.

sad ovdje, sad ondje

sad tu, sad tam'

sad da, sad ne,

al' tog je dosta!

Nek završi sve.

Što na to kažeš,he?

Da umrem, želiš?

Ne, draga, ne...

Al' doći će dan

kad ti ćeš proplakat'

kad budeš u nemilosti

 

i tad ćeš govorit'

kako ti je bilo dobro.

Što kažeš?

Zar nije tako?

Ne? Da? Ne? Što?

Al' tako jest!

 

Uberto je ljut jer tri sata čeka Serpinu da mu donese čašu čokolade. Odluči izaći van kupiti si sam. Kad zatraži od Serpine šešir, periku i kaput, Serpina pjeva ariju u kojoj mu zabranjuje da napusti kuću. Govori mu da utihne Stizzoso, mio stizzoso:

Mrzovoljno moje, mrzovoljno

ponašaš se arogantno.

Ali ne! To ti neće pomoći,

Moraš mi popustiti i ušutiti!

Tiho! Tiho!

Jer tako kaže Serpina.

 

Mislim da si sada shvatio,

da, da si shvatio poruku,

jer prošlo je već dugo vremena

od kad se poznajemo.

 

Uberto izjavljuje da se želi oženiti jednom udovicom. Serpina odluči navesti Uberta da uzme nju za ženu. Pomalo je već osvojila njegovu naklonost, ali nikako ne donosi konačnu odluku. Serpina izaziva ljubomoru kod Uberta, predstavljajući prerušenog Vesponea kao svoga zaručnika. Izbezumljen od jada i ljubomore Uberto se odlučuje na prosidbu.

Promisli i istraži.

Kako je u libretu opere Služavka gospodarica ilustrirano društveno-povijesno razdoblje u kojem je opera nastala, ne samo u odnosu među klasama, već položaju žena u društvu? Što je u Serpininom ponašanju drukčije u odnosu na to kako su žene tog vremena prikazivane? Možeš li Serpinu usporediti s nekim drugim likovima iz književnosti, glazbene umjetnosti i sl.? Zajedno s prijateljima iz razreda prenesite radnju ove priče u suvremeno doba. Priču potkrijepite songovima ili pjesmama, koje ćete priložiti u obliku audio ili videozapisa ili je izvedite na nastavnom satu.

Tko je najtraženija osoba u Sevilli?

Je li komični sadržaj jedini element u operi koji pojedinu scenu može učiniti smiješnom? Koja obilježja čine samu glazbu smiješnom i duhovitom? Što može izazvati reakciju, smijeh kod slušatelja?

Poslušaj videozapis.

Kakav je karakter ulomka? Koja obilježja čine ovaj prizor zanimljivim i duhovitim?

Znaš li neku brzalicu na hrvatskom jeziku? Primjerice (brzo izgovori kao da nabrajaš, uzastopno 3 puta):

Igla igra igru igle.

Petar plete Petru plot pokraj puta po pet pruta!

Sličnu igru riječima nalazimo i u pjesmi Barbara (Večernja čakula barba Nike) Ivana Slamniga (pogledaj na sljedećem slajdu).

Barbara (Večernja čakula barba Nike) Ivana Slamniga. Pročitaj strofe pjesme (kao dan nabrajaš):

Barbara bješe bijela boka

Barbara bješe čvrsta, široka

Barbara bješe naša dika

Barbara, Barbara, lijepa ko slika....

...To je lađa što rijetko se rađa

to je prova staroga kova,

to je krma što sitno se drma

kad vješto promiče između molova

k'o mlada krčmarica između stolova

(Ah, barba, barba, gdje nam je Barbara

Modro, i bijelo i crno farbana!)

U kakvim olujama imadoh sreću!

Na kakvim sam munjama palio svijeću!

Koliko puta rekoh na siki:

“Kupit ću sviću svetom Niki

ako se spasimo Barbara i ja,

e tutti quanti in compagnia..."

...Bijela jedra i bijela bedra,

svojeglava Barbara, Barbara dobra,

spora ko kornjača, brza ko kobra,

nijedan brod nije joj rod!

More je tamnocrvene boje,

stari mornari na palubi stoje.

“Parone, dobar odabraste pravac,

more je gusti stari plavac.”

“Još jedan kablić nek prođe kroz stroj

provjere radi” – nalog je moj.

“Barbaro brodi, more nam godi,

nijedna stvar nije ti par.”

I tako Barbara sve dalja i dalja,

crvenim morem se pospano valja

e il naufragar xe dolce in questo mar.

Tko je Figaro? Iz čijeg je pera potekla priča o Figaru? Čime već stoljećima osvaja publiku? Je li priča o najtraženijem i najpopularnije brijaču u Sevilli puka zabava ili nas treba i poučiti, ukazujući na društvene nepravde, ističući mane i nedostatke ljudi kroz humor? 

Jesu li likovi u ovoj komediji stavljeni u crno-bijeli odnos ili u svakom liku i njegovim postupcima možeš vidjeti nešto pozitivno i nešto negativno? Nije li tako i u stvarnom životu? Odgovori na ova i brojna druga pitanja rješavajući aktivnosti u nastavku.

Iako je kronološki opera Seviljski brijač Gioacchinija Rossinija nastala nakon Mozartove opere Figarov pir, aktivnosti koje slijede započet ćemo upravo sa Seviljskim brijačem, radi kontinuiteta priče. 

Kratki sadržaj: 

Sretni brijač Figaro pomaže grofu Almavivi pri udvaranju Rosini. Rosina nije ravnodušna prema serenadama svog misterioznog ljubavnika, ali ljubomorno je čuva dr. Bartolo, njen skrbnik, koji je uz pomoć svog zlosretnog prijatelja don Basilia namjerava oženiti što prije. Kako osujetiti starčev plan? Figaro ima mnogo ideja. Međutim, prvi pokušaj nije uspio, a grof Almaviva, prerušen u Lindora, studenta bez novca, ne može ući u Bartolovu kuću. Drugi je pokušaj gotovo uspio. Nakon niza tajnih pisama, prerušavanja i lažnih identiteta, pobjeđuje ljubav i Rosina i grof Almaviva konačno su vjenčani.

Detaljniji sadržaj pročitaj ovdje.

Kratki sadržaj:

Radnja opere se događa na dan vjenčanja Susanne, sluškinje grofice Almavive i Figara, osobni grofovog brijača. No, vjenčanje bi moglo biti osujećeno grofovim naumom da zavede buduću mladenku. Figaro i Susanna moraju uz pomoć grofice, koju je njezin suprug zanemario, upotrijebiti svu svoju maštu da bi nadmudrili Almavivu, izbjeći zamke koje su postavili Marcellina, Bartolo i Basilio i iskoristiti Cherubinove nespretne pokušaje romantike. 

Detaljniji sadržaj pročitaj ovdje.

Poslušaj uvertire opera Seviljski brijač i Figarov pir. Usporedi ih prema dojmu i obilježjima.

Upoznaj i Figara! 

Poslušaj i usporedi arije Figara iz 1. čina opera Seviljski brijač i Figarov pir prema dojmu i glazbenim obilježjima.

Promisli na koji način Rossini i Mozart opisuju karakterne osobine Figara. Ima li u tom opisu komičnih elemenata? Očituju li se ona u glazbenim obilježjima ili u mislima i stavovima što ga lik iznosi u sadržaju ulomka? U kojoj se ariji Figaro predstavlja, govoreći o svojim vještinama koja mu otvaraju sva gradska vrata? 

U ariji se Figaro predstavlja, govoreći o svojim vještinama koja mu otvaraju sva gradska vrata. Figaro je zbog svoje inteligencije i osobina odgovor za sve pa se čak i grof Almaviva obraća upravo njemu da mu pomogne da oslobodi Rosinu od starog liječnika Bartola, koji je želi oženiti zbog njenog imetka. Prijevod arije:

Mjesta za glavnog čimbenika ovoga grada.

Zorom žurim u radnju!

Ah, kakav fini život, kakav užitak

Za brijača takve kvalitete!

Ah, dobro završeno Figaro!

Bravo, jako dobro!

Spreman na sve,

Noć i dan U

vijek je u pokretu...

Brijači i češljevi,

Lanci i škare,

Na moju zapovijed

Sve je tu.

Dame ... gospoda ...

Svi me traže, svi me žele,

Dame, djeca, starije, mlade djevojke;

Ovdje periku ... Bradu brzo ...

Evo krvari... Tu je zavoj,

Hej! Figaro! Figaro! Figaro !, itd.

Jao, kakav bijes! Jao, kakva gužva!

Molim vas, jedno po jedno!

Hej, Figaro! Ovdje sam.

Figaro ovdje, Figaro tamo, Figaro gore, Figaro dolje,

Brže i brže sam poput munje:

Svima na usluzi.

Bravo, vrlo dobro;

Nikad vam neće nedostajati sreće! 

Saznaj više!

U ariji Figaro među svojim frizerskim priborom, uz češljeve, britve, škare, nabraja i lancetu (kirurški alat za puštanje krvi). Naime u Rossinijevo se vrijeme brijačka praksa nije ograničavala samo na brijanje i šišanje, već su u jednom trenutku povijesti brijači vršili male kirurške zahvate, a čak su obavljali i neke stomatološke zahvate. Brijači su uistinu u to vrijeme uživali veliki ugled.

Nakon što su se, uz Figarovu pomoć, grof Almaviva i Rosina vjenčali, Figaro postaje grofov osobni sluga i brijač. Na dan vjenčanja s grofičinom sobaricom Sussanom saznaje da im je grof udijelio sobu između odaja grofovskoga para jer Almaviva smatra da ima pravo na "prvu bračnu noć." Ovo je ujedno i glavni porketač dramskog zapleta. Figaro ljutit u mislima izaziva grofa i pjeva ariju:

Usuđuje li se gospodin grof zaplesati,

neka samo kaže,

ja ću mu zasvirati gitaru.

Ako želite doći u moju školu,

naučit ću Vas pokrete.

Potiho ću saznati ili još bolje prijevarom,

svaku Vašu tajnu.

Oštricom, prilagodbom,

borbom, prijevarom,

odavno sam izučio majstorski zanat.

Upoznaj i usporedi arije Rosine iz Seviljskog brijača i Figarovog pira. Promisli kako se je kroz priču promijenila uloga mlade Rosine. Je li se promijenio i njezin karakter i težnje? Što odaje ugođaj Rossinijeve arije, a što Mozartove?

U doktorovoj sobi Rosina razmišlja o lijepom udvaraču Lindoru i piše mu potajice pismo.

Glas koji sam upravo čula oduševio je moje srce.

Moje srce je već probodeno, Lindorovom  ljubavnom strijelom. 

Da, Lindoro će biti moj, zaklela sam se, uspjet ću.

Moj skrbnik neće pristati,

ali će naposljetku popustiti, a ja ću biti zadovoljna.


Da, Lindoro.


Ja sam poslušna, poštovana, poslušna, slatka i mila.

Mogu vladati, mogu se prepustiti.

Ali ako mi stanu na put,

bit ću zmija i prije odustajanja,

natjerat ću ih da pokleknu.

U svojoj sobi grofica Rosina tužno razmišlja o nevjeri svoga muža, osamljena je i u težnji za samo jednim – ljubavlju. Prijevod: 

Udijeli, ljubavi, kakav počinak

Mojoj boli, mojim uzdasima!

Ili mi vrati moje zlato

Ili me barem pusti da umrem.

Saznaj više!

Znaš li za dugogodišnju praksu u operi u kojoj muške likove, dječaka ili mladića, izvodi pjevačica, alti ili mezzosoprani? Ove se uloge nazivaju ulogama u hlačama.  Poznate uloge u hlačama uključuju Ivicu u Ivici i Marici, princa Orlofskog u opereti Šišmiš, Oktavijana u Kavaliru s ružom i mnoge druge. Kao i mnoge druge kazališne tradicije, ulogu u hlačama nalazimo već u talijanskoj comediji dell'arte. Ovakve uloge pišu se iz različitih razloga: zbog komičnosti, dramatičnosti, iz tradicijskih razloga i sl. Primjere možemo pronaći i u modernom kazalištu i filmu: Bart Simspon (The Simpsons), Edna Turnbald (Hairspray), Peter Pan (istoimeni mjuzikl) i sl.

Opis prizora: Mladi je Cherubino grofov paž. Grof šalje Cherubina u vojsku i on se dolazi oprostiti od grofice u koju je zaljubljen. Arija predstavlja njegovu izjavu ljubavi svim ženama. (iz teksta arije: ...Što mi se to događa, taj osjećaj mi je potpuno nov i ne razumijem ga! Na tren osjećam ushićenje, a već u sljedećem trenu muku. Hladan sam, a onda se duša zažari!...)

Saznaj više!

Zvuči poznato? Glazbene ideje za ariju Ah il più lieto il più felice Rossini je u velikoj mjeri uzeo iz arije Pepeljuge (Nacqui all'affanno ... Non più mesta) iz istoimene opere, za podsjetnik idi na stranicu.

Rossini je operu Seviljski brijač skladao za samo 30 dana. U oblikovanju pojedinih ulomaka poslužio se je ulomcima iz već ranije skladanih djela, primjerice uvertira operi nastala je na temelju uvertire za jednu raniju skladateljevu operu. Prisjeti se sličnih primjera iz glazbene literature.

Opis prizora: Liječnik Bartolo ulazi s policijom kako bi pokušao spriječiti brak, ali kasno! Bračni ugovor je ipak potpisan i ovjeren kod bilježnika, a Almaviva pjeva radostan što je osvojio Rosinu.

Opere Seviljski brijač i Figarov pir imaju sretan završetak. Seviljski brijač završava vjenčanjem Rosine i grofa Almavive dok u Figarovom piru grof moli Rosinu za oproštaj.

Ero s onoga svijeta

  1. čin: Na gumnu bogatog seljaka Marka, djevojke komušaju kukuruz i pjevaju. Tužna je samo gazda-Markova kći Đula: majka joj je umrla a maćeha za nju ne mari. Đulin glas probudi Miću, momka kojeg nitko ne poznaje, i dok žene tješe Đulu, pa ponovo prihvate pjesmu, on sklizne s velikog plasta, na kojem je neprimijećen ležao, - kao da je s neba pao! Praznovjerne žene mu i povjeruju kada kaže: Ja sam Ero s onoga svijeta! - pa raspreda priču o onom životu tamo gore i izručuje pozdrave pokojnika. Izlazi Doma, Đulina maćeha, i grdi ih što ne rade, ali je Mića prijevarom vrati u kuhinju, pa, ostavši nasamo s Đulom, izjavi djevojci da joj ga je njezina pokojna mati odabrala za muža. I dok se oni dogovaraju kako da privole Marka da pristane na njihov brak, naiđe sam gazda i goni Miću, odbivši primiti jednog odrpanca na konak. No, i Doma je čula za mladića s onoga svijeta, pa, kada Marko ode, ispituje Eru o svome pokojnom Matiji; a kada začuje da joj prvi muž predbacuje što se preudala a za dušu mu nikad ništa ne daruje, da je uz to i praznog džepa, ona u grižnji savjesti uruči Eri punu čarapu dukata, pokojniku da se nađe, i tobožnji Ero veselo odlazi. Samo, kada Marko sazna za dukate, on odmah prikupi momke i daje se u potjeru za Mićom.
  2. čin: U mlinu. Sima, mlinar, melje i veselo pjeva sve dok ne navale žene: svakoj se žuri, i on ne zna kako da im ugodi; a kada se pojavi Doma s Đulom i traži da joj se samelje preko reda, izbije svađa. Đula pokušava smiriti maćehu, ali se ova okomi na nju, pa bijesno ode. Djevojka jadikuje zbog svoje zle kobi; Sima ju tješi, i ona odlazi sa ženama. No, evo Miće, koji bježi pred potjerom. Sima se sklanja, a mladić se prerušava u mlinarskog pomoćnika i u najvećoj buci dočekuje potjeru: da, vidio je lupeža kako je maločas zamakao u planinu! Ovi ostave konje i nastave gonjenje pješice. Vraća se Đula i on joj, na njeno predbacivanje što je uzeo dukate, kaže da je to samo šala i nagovori ju da pođe s njim. Oni odu na gazda-Markovom konju. Dolazi Sima, a odmah zatim i Marko s potjerom, koji izgrdi mlinara zato što ih je njegov pomoćnik nasamario. No, dok se Sima brani, naiđe jedno čobanče i ispriča kako je Mića pobjegao s Đulom, na gazdinu konju... Konačno, Sima ostaje opet sam.
  3. čin: Na sajmu; gužva, vika, veselje. Nailaze Marko i Doma: svađaju se zato što joj muž ne da novac da nešto kupi i ona bijesno odlazi. Mlinar Sima prilazi Marku i priča mu da se Đula zapravo udala za bogatog mladića iz susjednog sela i da sretno žive; Đula čezne za ocem, ali Mića neće doći dok ga Marko ne pozove. Ovaj to i učini, a kad se Mića i Đula pojave u svečanoj odjeći, narod ih radosno dočeka. I sve se razjašnjava: po majčinu savjetu, Mića je, preobučen u siromaška, tražio sebi djevojku, jer koja ga takvog zavoli, ta će mu biti dobra žena. I on je, evo, voljan vratiti konja i dukate, ali traži blagoslov. Marko to rado učini, pa počinje opće veselje, koje se završava velikim kolom.