Jazz-glazba
Što je za tebe jazz?
Iako u različitim svakodnevnim situacijama možeš čuti jazz glazbu i prepoznati je, možeš li objasniti što je jazz? Znaš li koji su mu korijeni, njegovu povijest, razvoj, tko su bili poznati jazz glazbenici i na koji su način mijenjali glazbu? Što je bit jazza?
Poslušaj videozapise nadahnute skladbom I've Got Rhythm Georga Gershwina.
U kakvo te raspoloženje uvodi pojedina izvedba? Odaberi dvije izvedbe koje su ti se najviše svidjele te na odabranim primjerima objasni što je za tebe jazz. Svoja razmišljanja podijeli s prijateljima u razredu. Pritom ih međusobno uporedi te istakni glazbena obilježja koja smatraš karakterističnima za ovu vrstu glazbe.
Prepoznaješ li istaknuta obilježja slušanih izvedbi i u sljedećem citatu? Prokomentiraj s prijateljima u razredu.
Jazz je vrsta glazbe u kojoj isti ton može biti sviran dan za danom, uvijek na drukčiji način.
Što je jazz?
Jazz možemo odrediti kao improviziranu vrstu glazbe koju su stvorili Afroamerikanci te u kojoj su objedinjena obilježja afričke glazbe s popularnom i umjetničkom tradicijom zapadno-europske glazbe.
Kada i gdje je nastao jazz?
Jazz se počinje razvijati oko 1900. godine, a jedno od prvih središta bio je New Orleans, Louisiana.
U kojem se kontekstu prvi put spominje pojam jazz?
Pojam jazz se počinje koristiti za ovu vrstu glazbe nakon što je 1917. godine snimljen prvi jazz-album u izvedbi Original Dixieland Jazz Benda.
Korijeni jazza
Pjesma Oh, Freedom! je nastala ubrzo nakon američkoga građanskoga rata (1861. - 1865.), tijekom kojega je proglašeno i ukidanje ropstva. Temelji se na duhovnoj pjesmi Before I'd Be a Slave (Prije nego što bih bio rob). Pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća pjesma se je često pjevala u sklopu Pokreta za građanska prava. Više o angažiranim pjesmama saznaj u jedinici Rock-glazba.
Na prijelazu stoljeća New Orleans je slovio kao kozmopolitski lučki grad prožet spajanjima različitih etničkih skupina i kultura: španjolske, francuske, afričke, kreolske i sl. Slobodnoga duha, bez zabranjenih glazbala, liberalnih stavova prema Afroamerikancima. New Orleans je i grad bogate glazbene tradicije, plesa i zabave, s brojnim puhačkim orkestrima nastalima iz tradicije vojnih orkestara.
Robovi iz iste etničke grupe bili su uvijek razdvojeni, jer su se vlasnici plantaža bojali mogućih pobuna ukoliko bi mogli međusobno komunicirati. Međutim, robovi su uspjeli stvoriti jezik koji su svi mogli razumjeti i to putem glazbe - radnih pjesama (worksongs). Pjevali su i kako bi si međusobno pružili potporu uslijed teškoga rada, kao što je branje pamuka. Pritom je jedan pjevač zapjevao stih, a ostali bi odgovorili pjevanjem. Takav se način pjevanja naziva call and response.
Pjevanje call and response, karakteristično za radne pjesme, se je s vremenom sve češće moglo čuti i u prvim crkvama Afroamerikanaca na jugu SADa. Prve duhovne pjesme zvale su se spirituals, iz spiritualsa se je kasnije razvio u sofisticiraniji oblik - gospel.
Upoznaj obilježja gospela pjevajući, slušajući i improvizirajući skladbe: Joshua fit the Battle of Jericho i Good News, Chariot's Coming!
Poslušaj dvije izvedbe pjesme Good News, Chariot's Comin'!
Usporedi ih prema obilježjima i dojmu. Odaberi izvedbu koja ti se više sviđa i objasni svoj odabir.
Gospel su duhovne pjesme, pjevane u harmoniziranom, homofonom višeglasju. Budući da su se crkvene svečanosti afroameričkih robova često održavale na mjestima gdje nema glazbala, skup vjernika pjevao je a cappella, rijetko uz pratnju orgulja.
Otpjevaj pjesmu s dionicama u odnosu call and response.
S prijateljima u razredu nauči pjevati pjesmu po sluhu ili notama, a cappella ili uz pratnju glazbala. Pri učenju pjesme poslužite se i elektroničkim zapisom dionica te akordne pratnje. Odaberite solistu koji će otpjevati dionicu označenu solo, a ostatak razreda neka otpjeva dio označen tutti. Dodatno samostalno harmonizirajte melodiju dodajući joj nove glasove ili se poslužite 2. inačicom (glavna melodija je u dubokom glasu, dok je visoki glas harmonizira).
Istraži
Blues se često uspoređuje s fadom (na portugalskom znači sudbina) i sevdalinkom (turski sevda, arapski sawda, što znači crna žuč). Poslušaj predložene videozapise i uoči te dodatno istraži obilježja koja povezuju ove vrste pjesama (o čemu pjevaju pjesnici, gdje i u kojim su okolnostima nastale, tko ih je izvodio, koja su karakteristična glazbena obilježja te obilježja interpretacije i sl.).
Obilježja jazza
Jazz je glazba sadašnjeg trenutka. Nema zapisa. To je razgovor u kojem glazbenici prenose emociju dok u djeliću sekunde donose odluke, a kako bi ispunili ono što osjećaju da trenutak traži.
Improvizirati znači učiniti nešto na nov način. Razmisli: u kojim sve situacijama tijekom dana improviziraš? Mnogima je improvizacija sastavni dio profesionalnog rada. Stand up komičari ili glumci mogu oblikovati svoju izvedbu pozorno prateći i slušajući reakcije iz publike. Čine li i glazbenici isto?
Poslušaj i usporedi videozapise.
Što je improvizacija u glazbi?
Improvizacija je istodobno izvođenje i stvaranje glazbenog djela. Improviziranjem pjevači i instrumentalisti pokazuju svoje tehničko umijeće pjevanja ili sviranja na glazbalu, umijeće interpretacije i razvoja glazbenih ideja, spontano varirajući postojeće ili stvarajući potpuno nove.
Što je scat?
Scat je pjevanje neutralnim ili besmislenim slogovima, improvizirane melodijske linije. Prva snimljena izvedba scat pjevanja datira iz 1926. godine. Pjesmu Heebie Jeebies je snimio vrsni jazz kornetist i improvizator Louis Armstrong.
Jazz glazba, poput klasične, može biti tonalitetna i atonalitetna. Ipak, tonska građa većine skladbi je tonalitetna (tonski rodovi dur i mol) ili je bliska tonalitetu, što znači da glazbenici koriste već spomenutu blues ljestvicu, pentatoniku, stare načine i sl.
Iako se je jazz kroz povijest razvijao u pravcima koji ponekad graniče s potpunom neovisnošću o melodiji, većina jazz djela se i dalje oslanja na jednu melodiju koja služi kao temelj pjesme. Svaka izvedba tog djela, međutim, može se razlikovati u interpretaciji te melodije, jer osobni izričaj svakog pojedinog glazbenika utječe na improvizaciju koju gradi na izvornoj temi. Najčešće će jazz izvedba predstaviti izvornu melodiju skladbe, kako bi uspostavila početnu točku s koje glazbenici kreću u improvizaciju, a često će ta izvorna melodija označiti i završni dio izvedbe.
Poslušaj skladbu On Green Dolphin Street te odredi redoslijed improvizacija u pojedinoj dionici. Tema se sastoji od 32 takta, a oblikovana je kao glazbena perioda. Radi lakšeg prepoznavanja poslušaj elektronički zapis početnih 16 taktova teme.
Jazz skladbe mogu biti oblikovane u različitim glazbenim oblicima (rondo, tema s varijacijama (improvizacijama) i sl.). Tema je najčešće pjesma (originalno skladana ili neka popularna, tradicijska ili klasična skladba), koja se sastoji od 32 takta. Nakon izlaganja teme slijede improvizacije. U mnogim stilovima jazza slijed akorada karakterističan za temu (harmonijski uzorak - chorus) ostaje prepoznatljiv i ponavlja se tijekom cijele skladbe.
Izvođački sastavi u jazzu
Kako se zove mali izvođački sastav u jazzu?
Mala skupina svirača u jazzu se naziva combo i broji 2 - 8 izvođača.
Kako se zove veliki izvođački sastav u jazzu?
Velika skupina svirača u jazzu se naziva big band i najčešće broji 10 - 15 svirača.
Poslušaj i usporedi videozapise.
U sljedećoj aktivnosti poslušaj i usporedi videozapise s obzirom na vrstu improvizacije koja karakterizira pojedini izvođački sastav.
Grupna vs. solistička improvizacija
Što znači pojam grupna improvizacija?
U grupnoj se improvizaciji tijekom skladbe izdvajaju gotovo svi izvođači u izvođačkom sastavu i izlažu vlastite improvizacije.
Što znači pojam solistička improvizacija?
U solističkoj se improvizaciji izdvajaju samo pojedina glazbala u izvođačkom sastavu, dok ostala glazbala sviraju prema aranžmanu.
Ritam je bitno obilježje jazza. Jazz skladbe, osobito one ranih stilova, se često temelje na jednostavnom, ravnomjernom metričkom pulsu (beat -u) poput otkucaja srca. Bez obzira radi li se o pulsu u polaganom ili brzom tempu on daje glazbenom tkivu siguran oslonac i kontrastira ritmovima koji se javljaju tijekom improvizacija. S vremenom metar i ritamske figure postaju sve složeniji. Kao i u bluesu, glazbenici slobodnije pristupaju izvedbi ritmova, često izvodeći tonove prije ili poslije dobe i stvarajući na taj način tzv. swing ritam (engleski, njihati se).
Sudjelujući u sljedećim aktivnostima, upoznaj karakteristike metra i ritma u pojedinim stilovima jazza.
Jazz jučer, danas, sutra
Otkrij koji se poznati glazbenici kriju u galeriji velikana jazza.
O jazzu-rocku ili jazz-fusionu saznaj više na stranici Crossover i fusion-glazba
Saznaj više!
Veličanstvenost i bogatstvo jazz glazbe je u miješanju različitih kulturnih utjecaja. Na samim počecima jazza svi su glazbenici bili Afroamerikanci. U to doba povijesti mnogi su u Sjedinjenim Državama smatrali su da bi rase trebale ostati odvojene, ali kako su se jazz stilovi razvijali, glazbenici su počeli međusobno dijeliti glazbene ideje, bez obzira na rasnu pripadnost. Jazz je vrlo brzo postao dobro prihvaćen među mladom publikom i pomogao im je shvate da smo svi ljudi i da dijelimo mnoštvo istih emocija i potreba.
Novi oblici jazz glazbe nastavljaju pomagati premošćivanju kulturalnih podjela. Glazbenici iz vrlo različitih kultura se okupljaju, uče jedni od drugih te grade trajna prijateljstva i stvaraju odličnu glazbu!
Upoznaj još neke od novijih eksperimentalnih, ali i mainstream stilova jazza.
Jazz u glazbi američkih skladatelja.
Mnogi američki skladatelji klasične glazbe 20. i 21. stoljeća ugradili su jazz obilježja u svoja djela. Možda je jedno od najčešće povezanih imena ono skladatelja Georgea Gershwina, čiji rad utjelovljuje spoj klasičnog i jazz žanra. Začetnik je tzv. simfonijskog jazza (djela poput Rapsodije u plavom, Amerikanac u Parizu) te autor prve američke opere Porgy i Bess (više saznaj u jedinici Opera 20. i 21. stoljeća).
Dalje istraži sam!
Uživaj u otkrivanju novih stilova jazz glazbe. Poslušaj skladbe i izvedbe Johna Scofielda, Brada Meldaua, Kurta Rosenwinkela, Chrisa Pottera, Esperanze Spaulding, Dee Dee Bridgewater, Pata Methenyja i dr.
Istraži i kakav je interes jazz glazba pobudila kod europskih skladatelja klasične glazbe 20. stoljeća. Odaberi djelo u kojem je vidljiv utjecaj jazza, analiziraj ga i rezultate predstavi u razredu željenim digitalnim alatom.