Lermanova afrička avantura

Uvod

Belgija je u Africi imala kolonijalni posjed koji je otprilike 76 puta veći od njezine površine. Koji dio Afrike je pripao Belgiji? (pogledaj kartu u udžbeniku na str. 149.)

Druga polovica 19. stoljeća razdoblje je pojačanoga interesa za unutrašnjost Afrike. Taj prostor bio je osobito zanimljiv državama koje nisu uspjele izgraditi svoja kolonijalna carstva. To su u prvome redu Njemačka i Italija, ali kao zainteresirani kolonizator pojavljuje se Belgija. Upravo je u službi belgijske vlade u Afriku otišao i Dragutin Lerman. On je bio najmlađi sudionik ekspedicije koju je vodio Henry Morton Stanley.

Razmisli zašto Njemačka i Italija nisu uspjele izgraditi kolonijalna carstva poput britanskoga. Koji prirodno-geografski uvjeti su značajno otežavali pokušaje istraživanja i osvajanja tropske Afrike? Kako je industrijska revolucija pomogla da se slomi otpor afričkih naroda?

Afrička avantura

Rođen 1863. godine u Požegi, Dragutin Lerman se školovao u Budimpešti, a vrlo rano otkrio je svoju sklonost prema putovanju. Bio je u Austriji, Njemačkoj i Engleskoj prije odlaska u Kongo 1882. godine. Prvih nekoliko godina u Kongu je pomagao u izgradnji medicinskih i trgovačkih postaja, a ubrzo je imenovan i zapovjednikom dviju postaja. U odnosima s afričkim stanovništvom pokazao je spremnost na suradnju i razumijevanje. Godine 1896. imenovan je glavnim povjerenikom belgijske vlade u istočnome Kongu. U Kongo se vraćao još tri puta do 1897. godine kad se vratio kući vrlo loša zdravlja.

Pročitaj što o Dragutinu Lermanu piše Lewis Henry Gann u knjizi Upravitelji belgijske Afrike i odgovori na pitanja.

Lerman nije išao u Afriku zbog novca. Zamislio je Congo Free State kao humanitarno poduzeće i osjećao se ponosnim predstavljajući svoju hrvatsku domovinu u avanturi dobre volje kako bi pomogao do tada zapostavljenom narodu. Oslobođen vulgarnih predrasuda, raširenih među brojnim kolonijalistima, prema obrazovanim Afrikancima pokazivao je značajan intelektualan interes. Kad je stigao u Kongo, Lerman je sudjelovao u nekoliko vojnih akcija protiv arapskih trgovaca robovima te u osvajanju regije Kwango.

Iz Lermanova pera

Pročitaj što je o odnosu Europljana prema stanovništvu Afrike zapisao Lerman:

Ne bi se možda danas trebali stiditi onih grozota, onih sramotnih ljaga, koje kraj sve naobrazbe modernoga 19. stoljeća bezčuvstvenost bieloga plemena obilježuje. Što će suditi oti Crnci o nas, kad se njihova duša od sadašnjega mrtvila probudi – kada uživajuć naobrazbu – čitali budu oni i potomci njihovi, koliko milijuna robova smrvi nečuvstveni “bieli”, da svojim željam udovolji? A pravo će i imati.

Kakvo je, prema Lermanovu mišljenju, 19. stoljeće? Kakvi su bieli u odnosu prema Crncima unatoč svojoj naobrazbi? Što je potrebno da se duša Crnaca probudi iz mrtvila? Zašto su bieli smrvili milijune robova? Srami li se Lerman rasizma i robovlasništva nad Crncima? Obrazloži svoj odgovor.