Političke ideje u Hrvatskome saboru 1861. g.

Uvod

Nakon poraza kod Solferina 1859. godine car Franjo Josip I. je 1860. g. donio Listopadsku diplomu – dokument kojim je pozvao na sazivanje zemaljskih sabora u Monarhiji za sljedeću godinu. Obnova parlamentarizma označila je pad neoapsolutizma i početak postupne demokratizacije društva, no postojala su i neriješena nacionalna pitanja.

Nacionalno pitanje u višenacionalnoj državi

Na sazvanim saborima u prvi su plan izbile nacionalne težnje naroda Habsburške Monarhije. Iako nazivana Austrijskim Carstvom, ta je država bila višenacionalna s brojnim regionalnim posebnostima. U obnovi parlamentarizma narodi Austrijskoga Carstva vidjeli su mogućnost ostvarivanja svojih nacionalnih ideja. Ostvarivanje nacionalnih ciljeva jednoga naroda često je značilo onemogućavanje ostvarivanja nacionalnih ciljeva drugoga naroda.

Trebalo je odrediti odnose krunskih zemalja u Monarhiji. Na dnevnome redu Hrvatskoga sabora 1861. godine našla se rasprava o preuređenju Monarhije i o položaju koji bi Hrvatska trebala imati u Monarhiji.

Prva dva prijedloga bili su nastavak tradicionalno suprotstavljenih pogleda na odnose Hrvatske i Ugarske u Hrvatskome saboru.

Većinu u Saboru imala je Narodna stranka, čije su ideje bile nasljednice ideja ilirskoga pokreta, i njezin je prijedlog bio u skladu s ciljevima narodnoga preporoda. Kontinuitet tih ciljeva postaje nam očit ako znamo da su predstavnici Narodne stranke bili među vodećim ličnostima preporoda – J. J. Strossmayer, Ivan Mažuranić, Franjo Rački, itd.

Koja se poruka šalje isticanjem tih grbova na pročelju najviše državne institucije Ugarske? U čemu je važnost Rijeke pa je njezin grb istaknut na pročelju mađarskoga parlamenta?

Na Saboru 1861. po prvi se puta pojavila i nova ideja – samostalnost Hrvatske. Tu ideju je zastupao Ante Starčević, utemeljitelj Stranke prava.

Dio Starčevićeva govora u Saboru 1861. g.:

Ja nerazumim, što hoće da kažu oni koji vele da kraljevina Hervatska, kraljevina petsoletjah perkosivša iztoku i zapadu ne može o sebi neodvisna stajati. Nijedan narod ne može bez drugih narodah opstati, pa itako svako selo može kao neodvisna deržava biti. (...) Ali zašto bi u vetar govorili: neće Austra, neće Evropa da mi Hervati budemo neodvisni, da budemo samostalni. Što Evropa misli što li Austria, ja ne znam; nu ja znam kad bi bilo na onu stranu Austrie, niti bi se danas znalo za kraljevinu Gerčku, ni za deržavu Rumunjsku ni za kraljevstvo Italije. Ja neću da dokažem da će Hervatska doista biti deržavom o sebi, nego samo velim da naša domovina, kako nekada biaše tako i danas može biti samostalna; ja htedoh dokazati da mi, ako smo muži slobode i napretka, moramo nastojati da našemu narodu izbijemo iz glave onu veru koju mu je Austria i Rusija narinula, veru kao da smo mi uzderžavatelji Austrie, tako slabi da ne možemo drugačie nego kao bilo čiji robovi živiti; mi moramo Hervatom kazati da je sužnju jednako i u amerikanskoj republiki i u austrianskoj ali ruskoj despocii.

Na koji način Ante Starčević želi pokazati da male države mogu biti uspješne? Kako vidi položaj Hrvatske prema Austriji?

Hrvatska samostalnost podrazumijevala je Habsburgovce kao vladare, ali ta bi država bila personalna unija u kojoj Hrvatska ne bi imala nikakve veze ili zajedničke državne institucije s ostalim dijelovima Monarhije.

Ostvarivanje svake od tih stranačkih ideja značilo je i različitu političku kartu Monarhije. Prouči karte i odredi koja karta odgovara uređenju države prema ideji Narodne stranke, koja je prikaz ideje Unionističke stranke, a koja Stranke prava.

Imajući u vidu te karte, objasni:

  1. Zašto je prijedlog Stranke prava u sukobu s mađarskom nacionalnom idejom?
  2. Zašto prijedlog Unionističke stranke nije u skladu s hrvatskom nacionalnom idejom?
  3. Zašto je prijedlog Narodne stranke kompromisno rješenje prihvatljivo različitim stranama?

Prevladao je prijedlog Narodne stranke koja je imala većinu u Saboru. Na temelju toga prijedloga pristupilo se dogovorima o preuređenju Monarhije. No Sabor je ubrzo raspušten jer je odbio prihvatiti da Carevinsko vijeće (jedinstveni parlament za cijelu Monarhiju) ima nadležnost nad Hrvatskom. Razlog za to bio je formalne prirode.

Hrvatski sabor tvrdio je da Hrvatska i Austrija osim osobe cara nemaju ništa drugo zajedničko – pa tako ni parlament. Pregovori o preuređenju Monarhije s raspuštenim saborom tekli su mimo utjecaja hrvatskih stranaka.
  1. Koja je hrvatska stranka bila zadovoljna s ovakvim uređenjem Monarhije?
  2. Na koji način ovakvo rješenje djelomično odgovara ciljevima Unionističke stranke?
  3. Na koji način ovakvo rješenje djelomično odgovara ciljevima Stranke prava?
  4. Zašto je potreban kompromis pri rješavanju međunacionalnih sporova?
  5. Prisjeti se Revolucije 1848./49. i objasni jesu li Mađari tad bili spremni na kompromis u ostvarivanju svojih nacionalnih ciljeva?
  6. U Revoluciji 1848./49. Hrvatska je imala podršku Beča u suprotstavljanju mađarskoj ideji o Ugarskoj do mora. Je li Hrvatski sabor imao podršku Beča i 1861. godine?
  7. Što bi se moglo dogoditi ako do kompromisa ne dođe?

Kviz ponavljanja