John Dalton je rođen 6. rujna 1766. godine
u obitelji siromašnog tkalca u grofoviji Cumberland, u sjevernoj Engleskoj.
Nakon što je njegov učitelj umirovljen, 12-godišnji John postao je učiteljem. Zajedno sa svojim bratom otvorio je školu i u njoj predavao do svoje 27. godine, sve dok nije postavljen za predavača fizike i matematike na visokoj školi u Manchesteru.
Aktivno se uključio u rad književnoga i filozofskoga društva u Manchesteru. Jedno od prvih njegovih predavanja u tom društvu bilo je posvećeno manjkavosti vida u vezi s bojama, od koje je i sam bolovao. Danas je taj nedostatak poznat pod imenom daltonizam.
Još za vrijeme učiteljevanja započeo je sustavno provoditi meteorološka ispitivanja. Naročito ga je zanimalo zašto atmosfera ima jednolik sastav kad je dušik lakši od kisika, pa bi atmosfera morala imati dva sloja. Napisao je knjigu “Meteorološka promatranja i pokusi”, u kojoj su navedeni prvi znanstveni rezultati o prirodi atmosfere i svojstvima plinskih smjesa.
Nastavio je proučavati prirodu boje neba te loma i refleksije svjetlosti. Ipak mu je bilo najvažnije izučavanje atmosfere i svih složenih atmosferskih problema kao što su: padanje kiše, nastajanje rose, pojava vodene pare i drugo.Te spoznaje dovele su do otkrića Zakona o parcijalnim tlakovima (Daltonov zakon).
Početkom 19. stoljeća Dalton je pristupio rješavanju problema građe tvari. Zanimala ga je priroda najmanjih čestica koje izgrađuju jednostavne i složene tvari. Najsitnije čestice nazvao je atomima. Vjerovao je da su atomi nedjeljivi i neuništivi, kao i da su svi atomi jednoga elementa jednaki, a da se atomi različitih tvari međusobno razlikuju po težini. Dalton je prvi sačinio tablicu atomskih težina (danas relativnih atomskih masa) uzevši vodik za jedinicu. Otkrio je Zakon višekratnih omjera masa. U knjizi “Novi sustav kemijske filozofije” prvi put je obrazložio atomističku teoriju, kao i razrađen sustav kemijske simbolike. Atome je prikazao kružićima s još nekim dodatnim oznakama.
Prema riječima njegova biografa bio je samouk, pa je i želja da sazna ono što su drugi otkrili bila slabija od uvjerenosti u pravilnost vlastitoga otkrića. Dalton je bio teoretičar, pa mu ne treba zamjeriti nepreciznosti mjerenja u njegovim radovima jer je na osnovi njih ipak iznio pronicave i plodotvorne misli koje su odredile razvoj kemije u idućih 100 godina.
Na zidu male kuće u seocu Eaglesfildu stoji mramorna ploča i na njoj samo nekoliko riječi: “John Dalton, osnivač atomističke teorije, rodio se ovdje 6. rujna 1766., a umro u Manchesteru 27. srpnja 1844.” U središtu Manchestera nalazi se Daltonov spomenik. U njegovu čast održavaju se kongresi i sastanci i izdaju biografije na raznim svjetskim jezicima. No najveći spomenik Daltonu je njegova atomistička teorija – temelj suvremene kemije.