Elektronski omotač atoma

Godine 1913. danski je fizičar Niels Bohr postavio teoriju o građi atoma prema kojoj se elektroni mogu nalaziti oko jezgre na točno određenim putanjama. Broj putanja ovisi o ukupnome broju elektrona u atomu. Putanje se mogu zamisliti kao ljuske oko jezgre, stoga se može reći da je elektronski omotač izgrađen od ljusaka. Energija je elektrona u ljuskama elektronskoga omotača različita. Najnižu energiju imaju elektroni koji se nalaze u ljusci najbližoj jezgri. Ljuske ili energetske razine u kojima se mogu nalaziti elektroni u atomu označavaju se brojkama od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P, Q.

Kako se elektroni raspoređuju u ljuske ili energetske razine u elektronskom omotaču proučite pozornim praćenjem videozapisa Struktura atoma – ljuske elektronskoga omotača.

Dovođenjem energije atom prelazi u tzv. pobuđeno stacionarno stanje. Elektron prelazi iz stanja niže energije u dopuštena stanja više energije. Pritom je apsorbirana energija jednaka razlici energije elektrona na višoj i nižoj energetskoj razini. U tome pobuđenom stacionarnom stanju elektron ostaje vrlo kratko (oko 10^–8 s), a zatim se vraća u osnovno stacionarno stanje. Pritom atom emitira apsorbiranu energiju.

Pozorno pogledajte videozapise Kako nastaje vatromet? i Žarke boje plamena i vatromet te odgovorite na pitanja.