Zatvorene i otvorene ozljede
Uvod
U posljednjem desetljeću u Republici Hrvatskoj ozljede se nalaze na visokom trećem mjestu uzroka mortaliteta.
Vodeći uzroci ozljeda u 2019. godini prikazani su pita grafom.
Proučite i prokomentirajte graf u razredu.
Zatim kliknite na karticu ispod grafa i saznajte više o ozljedama kao javnozdravstvenom problemu.
Ozljeda
Ozljeda ili trauma je lokalni poremećaj nastao uslijed oštećenja tkiva. Oštećenje tkiva može nastati djelovanjem kemijskog, mehaničkog, električnog, radijacijskog ili termičkog agensa.
Ozljeda ili trauma je lokalni poremećaj nastao uslijed oštećenja tkiva.
Oštećenje tkiva može nastati djelovanjem :
- kemijskog, mehaničkog, električnog, radijacijskog ili termičkog agensa.
Pad s visine
Podjela ozljeda prema uzroku
Mehanički agens je najčešći uzrok oštećenja tkiva. Kompleksnost ozljede ovisi o djelovanju sile. Ukoliko sila djeluje na veću površinu, nastaju višestruke ozljede tijela, a kod djelovanja veće sile na manju površinu najčešće nastaju ozljede dubljih struktura.
Mehanički agens je najčešći uzrok oštećenja tkiva.
Kompleksnost ozljede ovisi o djelovanju sile.
Ukoliko sila djeluje na veću površinu, nastaju višestruke ozljede tijela.
Kod djelovanja veće sile na manju površinu najčešće nastaju ozljede dubljih struktura.
Ozljede se s obzirom na prekid kontinuiteta kože dijele na otvorene i zatvorene.
Otvorene ozljede
Otvorene ozljede nastaju djelovanjem sile koja je jača od otpornosti i elastičnosti kože i potkožja. Prilikom otvorene ozljede nastaje rana (lat. vulnus).
Otvorena ozljeda nastaje u nesterilnim uvjetima i najčešće je primarno kontaminirana nečistoćom i mikroorganizmima iz okoline.
Otvorene ozljede nastaju djelovanjem sile koja je jača od otpornosti i elastičnosti kože i potkožja.
Prilikom otvorene ozljede nastaje rana (lat. vulnus).
Otvorena ozljeda nastaje u nesterilnim uvjetima.
Najčešće je primarno kontaminirana nečistoćom i mikroorganizmima iz okoline.
Otvorena ozljeda
Vrste otvorenih ozljeda prema uzroku
Ovisno o uzroku i mehanizmu nastanka ozljede razlikuje se i oštećenje kože i dubljih struktura tkiva.
Klikom na strelicu udesno saznajte vrste otvorenih ozljeda.
Pogledajte kratki video zapis i saznajte razliku između zatvorenih i otvorenih ozljeda.
Ozljede
Pristup unesrećenoj osobi s otvorenom ozljedom
Zbrinjavanje unesrećene osobe s otvorenom ozljedom provodi se prije svega vodeći računa i o osobnoj sigurnosti uz primjenu zaštitne opreme (rukavice, naočale itd.).
Nakon procjene mjesta nesreće i osobne sigurnosti, zbrinjavaju se stanja koja neposredno ugrožavaju život uz provođenje ABCDE protokola. Prilikom zbrinjavanja potrebno je umiriti unesrećenog.
Postupak zbrinjvanja otvorene ozljede uključuje:
- procjenu otvorene ozljede ili rane (vrsta rane s obzirom na uzrok)
- ukoliko je prisutno krvarenje, potrebno je provesti postupke zaustavljanja krvarenja
- pripreme potrebnog sterilnog pribora za zbrinjavanje ovisno ovrsti rane
- pažljivo uklanjanje odjeće / dijela odjeće.
Postupak s ranom
Potrebno je učiniti toaletu rane i isprati fiziološkom otopinom od vidljivih nečistoća te prekriti sterilnom pokrivkom. Ukoliko postoji strano tijelo u rani, ono se ne vadi, već se fiksira sterilnim zavojnim materijalom.
Rana se povija sterilnim materijalom i imobilizira.
Postupak zbrinjvanja otvorene ozljede uključuje:
- procjenu otvorene ozljede ili rane
(vrsta rane s obzirom na uzrok)
- ukoliko je prisutno krvarenje potrebno je provesti postupke zaustavljanja krvarenja
- pripreme potrebnog sterilnog pribora za zbrinjavanje ovisno o vrsti rane
- pažljivo uklanjanje odjeće/dijela odjeće.
Postupak s ranom:
– potrebno je učiniti toaletu rane
– ranu isprati fiziološkom otopinom od vidljivih nečistoća
– prekriti ranu sterilnom pokrivkom
– ukoliko postoji strano tijelo u rani, ono se ne vadi
– strano tijelo se fiksira sterilnim zavojnim materijalom
– rana se povija sterilnim materijalom i imobilizira.
Unesrećenu osobu pripremiti za siguran transport (imobiliziran ekstremitet, osoba je fiksirana na nosilima uz pratnju medicinske sestre/tehničara) do najbliže zdravstvene ustanove. Tijekom transporta kod unesrećene osobe pratititi stanje (vitalne znakove, stanje svijesti), primijeniti potrebnu terapiju (nadoknada tekućine, primjena analgetika i kisika) te umirivati unesrećenog tijekom transporta.
Unesrećenu osobu pripremiti za siguran transport (imobiliziran ekstremitet, osoba je fiksirana na nosilima uz pratnju medicinske sestre/tehničara) do najbliže zdravstvene ustanove.
Tijekom transporta kod unesrećene osobe:
- pratititi stanje (vitalne znakove, stanje svijesti)
- primijeniti potrebnu terapiju (nadoknada tekućine, primjena analgetika i kisika)
- umirivati unesrećenog tijekom transporta.
Zatvorene ozljede
Zatvorene ozljede nastaju djelovanjem određene sile koja je slabija od otpornosti i elastičnosti kože te dolazi do oštećenja unutarnjih struktura tkiva.
Potres tkiva ili organa (commotio) pripada u zatvorene ozljede prilikom kojih nema vidljivih vanjskih oštećenja, ali zbog djelovanja sile i amortizacije tkiva u zatvorenom prostoru dolazi do privremene disfunkcije. Potres tkiva najčešći je kod direktnog udarca predmeta u glavu ili padom na tlo kad dolazi do udarca glave o pod prilikom čega dolazi do potresa mozga.
Potres tkiva ili organa (commotio)
Pripada u zatvorene ozljede prilikom kojih nema vidljivih vanjskih oštećenja.
Zbog djelovanja sile i amortizacije tkiva u zatvorenom prostoru dolazi do privremene disfunkcije.
Potres tkiva najčešći je kod direktnog udarca predmeta u glavu ili prilikom pada na tlo.
Padom na tlo dolazi do udarca glave o pod prilikom čega dolazi do potresa mozga.
Potres mozga
Iščašenje ili luxatio je oblik zatvorene ozljede prilikom koje dolazi do dislokacije anatomskih struktura, najčešće u području zglobova. Dolazi do deformacije zgloba i ispada funkcije u ozlijeđenom ekstremitetu.
Iščašenje ili luxatio
Oblik zatvorene ozljede prilikom koje dolazi do dislokacije anatomskih struktura.
Iščašćenje se najčešće događa u području zglobova.
Dolazi do deformacije zgloba i ispada funkcije u ozlijeđenom ekstremitetu.
Blast ozljede
Blast ozljede prilikom djelovanja sile na abdomen najčešće uzrokuju rupture spužvastih organa (jetre, slezene) s posljedičnim jakim krvarenjem zbog čega unesrećena osoba razvija stanje šoka.
Blast ozljede prilikom djelovanja sile na abdomen najčešće uzrokuju rupture spužvastih organa (jetre, slezene).
Posljedice ovakvih ozljeda su jaka krvarenja.
Zbog jakih krvarenja unesrećena osoba razvija stanje šoka.
Blast ozljede prilikom djelovanja sile na abdomen najčešće uzrokuju rupture spužvastih organa (jetre, slezene) prilikom kojih unesrećena osoba razvija stanje šoka.
Crush ozljede
Crush sindrom nastaje kao posljedica produženog pritiska na tkivo, najčešće prilikom pada teških tereta na tijelo ili uklještenja tijela prilikom prometne nesreće. Zbog pritiska na određeni dio tijela dolazi do poremećaja cirkulacije, a lokalno oštećenje ovisi o duljini izloženosti pritisku.
Crush sindrom nastaje kao posljedica produženog pritiska na tkivo.
Najčešće se događa prilikom pada teških tereta na tijelo ili uklještenja tijela prilikom prometne nesreće.
Zbog pritiska na određeni dio tijela dolazi do poremećaja cirkulacije.
Lokalno oštećenje ovisi o duljini izloženosti pritisku.
Nakon oslobađanje unesrećene osobe dolazi do:
- stvaranja edema u ozlijeđenom ekstremitetu
- ekstremitet je cijanotičan s bulama (mjehurima)
- periferni puls je oslabljen
- nekoliko sati kasnije javljaju se simptomi stanja šoka
- postupan razvoj renalne insuficijencije.
Pristup unesrećenoj osobi s crush ozljedom
Zbrinjavanje osoba s crush ozljedama temelji se na brzoj dekompresiji tijela/ekstremiteta, prepoznavanju crush ozljede te zbrinjavaju osobe prema smjernicama.
Prvi korak je pristup i početna procjena, pozivanje drugih žurnih službi (vatrogasci) radi izvlačenja unesrećene osobe, zbrinjavanje stanja koja neposredno ugrožavaju život te provođenje ABCDE protokola.
Zbrinjavanje osoba s crush ozljedama temelji se na:
- brzoj dekompresiji tijela/ekstremiteta
- prepoznavanju crush ozljede
- zbrinjavaju osobe prema smjernicama.
Pri korak je pristup i početna procjena.
Zatim se pozivaju i druge žurne službe (vatrogasci) radi izvlačenja unesrećene osobe.
Zbrinjavaju se stanja koja neposredno ugrožavaju život te se provodi ABCDE protokol.
Ozlijeđeni ekstremitet se imobilizira, elevira i stavljaju se hladni oblozi. Primjenje se nadoknada tekućine infuzijskim otopinama te se unesrećena osoba brzo i sigurno transportira u najbližu bolničku ustanovu.
Ozlijeđeni ekstremitet se imobilizira, elevira i stavljaju se hladni oblozi.
Primjenje se nadoknada tekućine infuzijskim otopinama.
Unesrećena osoba se brzo i sigurno transportira u najbližu bolničku ustanovu.
Završetak
S kolegom iz klupe izradi umnu mapu "Zatvorene i otvorene ozljede" pomoću alata Popplet.
Umnu mapu prezentiraj nastavniku i kolegama u razredu.
Za kraj prezentacije pripremi pet pitanja za kolege za provjeru njihovog znanja.