Američki građanski rat

Uvod

Nakon što su izborile svoju samostalnost, 12 kolonija ujedinjenih u Sjedinjene Američke Države krenulo je u širenje na sjevernoameričkome kontinetu. Pogledaj sljedeći videoisječak i uoči koji su sve bili načini širenja teritorija SAD-a.

Širenje SAD-a

Razlike između sjevera i juga

Razlike u gospodarstvu

Južne države zagovarale su ideju da američke savezne države moraju imati veća prava oko donošenja odluka koje vrijede samo za njihovu državu. To bi im omogućilo zaštitu njihovih prava pred sve glasnijim idejama o oslobađanju robova. Na novim teritorijima na zapadu ropstva nije bilo, a na sjeveru je jačao pokret abolicionista koji ropstvo žele ukinuti. Više sjevernih država radilo je na prihvaćanju zakona koji bi ukinuli ropstvo pa su južne države strahovale da će to postati zakon u cijelome SAD-u.

Više o abolicionističkome pokretu doznaj u posebnoj jedinici.

Građanski rat

Na izborima 1860. g. pobijedio je Abraham Lincoln. Bio je gorljivi zagovornik abolicije pa su države ovisne o robovskoj radnoj snazi njegov izbor shvatile kao jasnu poruku. Robovlasničke južne države odlučile su se odvojiti i stvoriti svoju državu. Vlada i parlament SAD-a to su proglasili pobunom.

Američki građanski rat započeo je napadom Konfederacije na utvrdu Sumter 12. travnja 1861. g. Premda su obje strane bile uvjerene u brzu pobjedu, više ratnoga uspjeha u prvoj godini rata imali su južnjaci. Njhovi su generali bili iznimno sposobni, a dodatnu su prednost imali jer su branili svoj teritorij pred napadom Unije. Tijekom 1862. g. vođene su veće bitke u kojima su se istaknuli generali Ulysses S. Grant (za SAD) i Robert E. Lee (za Konfederaciju). Nijedna strana nije izborila prevagu u ratu.

Premda se bojao za opstanak SAD-a, Lincoln je 1. siječnja 1863. g. proglasio Proklamaciju o emancipaciji – svi su robovi oslobođeni. Njegov strah za sudbinom SAD-a bio je opravdan i prema tijesnome odobrenju emancipacije robova u Kongresu. Prekretnica u nemilosrdnome ratu bila je unionistička pobjeda u Bitki kod Gettysburga u srpnju 1863. g. Tijekom 1864. g. Unija je polako, ali sigurno nastavila osvajati južnjačke gradove.

Pregled ratnih događaja

Treći čin tragedije

Posljedice

General Lee predao se 9. travnja 1865. g. U gotovo 10 000 bitaka poginulo je oko 620 000 vojnika. Američki građanski rat bio je pojedinačno najsmrtonosniji sukob u američkoj povijesti. U posljednjim godinama rata umro je velik broj ratnih zarobljenika. Pobunjenim državama dopušteno je vraćanje u SAD, ali su bile pod vojnom upravom do 1877. g. Povjesničari procjenjuju da je južnim državama trebalo oko 50 godina za obnovu razorenoga i ponovno izgrađivanje gospodarstva.