Čvrste tvari
Uvod
Istražite neke primjere koji će potkrijepiti tvrdnju da je danas jedno od najaktivnijih područja istraživanja u modernoj kemiji, fizici i tehnologiji otkrivanje novih čvrstih materijala.
Ponovite koje su značajke tvari u čvrstome agregacijskom stanju.
Svojstva čvrstoga agregacijskog stanja tvari:
- mala udaljenost između čestica
- velika uređenost strukture
- čestice samo titraju oko središnjega položaja zadržavajući geometrijsku strukturu
- stalan oblik i volumen
- nestlačive.
Kristali i amorfne tvari
Čvrste tvari mogu biti amorfne i kristalne.
Amorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu, zato ih se ponekad može smatrati jako pothlađenim tekućinama. One nemaju određeno talište, nego pri zagrijavanju postupno mekšaju dok u potpunosti ne prijeđu u tekuće stanje. Staklo i vosak primjeri su takvih tvari.
Kristalne tvari imaju pravilnu unutrašnju strukturu i točno određeno talište. Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu možemo prikazati modelom prostorne kristalne rešetke. Ona predstavlja zakonitost po kojoj se raspored jedinki ponavlja u prostoru. Najmanji dio kristala, čijim slaganjem u svim trima smjerovima u prostoru nastaje kristal, naziva se jedinična ćelija. Najjednostavnija jedinična ćelija jest kubična (kocka), a ona može biti jednostavna, prostorno ili volumno centrirana i plošno centrirana jedinična ćelija.
S obzirom na vrstu građevnih elemenata u kristalu, razlikujemo kristale metala, ionske, atomske i molekulske kristale.
